Page 172 - Grobja_i_grobovi

Grad Mohač zbog svog specifičnog položaja tretirali smo donekle druga-
čije od ostalih šokačkih ili šokačko orijentiranih naselja. U metodičkom i
znanstvenom smislu razlike nije bilo glede obrade same građe, možda smo
malo više pozornosti obratili jedinom šokačkom gradu u Mađarskoj nego
nekim drugim naseljima.
Geografsko područje odakle potječu mohački Šokci razlikuje se od po-
dručja odakle druge skupine Šokaca dolaze u novu domovinu. Tijekom
uređenja životnoga prostora, mohački Šokci u nekim dimenzijama malo
drugačije organiziraju svoj život nego druge šokačke skupine u Baranji i
Bačkoj. Unatoč malo drugačijim prigodama, nešto urbanijoj sredini, mo-
hački su Šokci u sociološkom smislu bili zatvorena zajednica, možda nešto
zatvorenija zajednica nego neke druge, tzv. seoske šokačke zajednice. Kada
spominjemo tzv. seoske i gradske Šokce, onda moramo kazati da u načinu
života, u životnim navikama, vrednotama i normama razlike nisu bile od
releventnog značaja. 128
O porijeklu imena grada Mohača znanstvenici i danas vode polemiku.
Arhivska nam građa ukazuje na činjenicu da je Mohač vjerojatno slaven-
skoga porijekla. Ime su mu po močvari i poplavnom okolišu dali panonski
Slaveni. Baranjski Šokci ga nazivaju Muvač. U poveljama je ime navedeno
kao Mohac, Muhach. Turci su ga nazvali Mihads. Slavenski narodi koji su
tu živjeli još prije seoba Mađara bili su ribari, lovci i stočari, samo su malo-
brojni bili zemljoradnici. Prije nego što su ih Mađari zaposjeli, bili su ribari
i sakupljali su plodove.
Po poveljama, zemljoposjednik Mohača cijelo je vrijeme bio pečuški bi-
skup. O bivšem stanovništvu relativno malo znamo. O dolasku Mađara na
ovo područje povijest nam ne daje dosta podataka. U vrijeme kada su kme-
129
tovi dobili prezimena ne zna se da li je svaki Hrvat dobio prezime ili ih je
bilo koji su dobili mađarska imena.

128 Gradski i seoski Šokci razlikuju se u mnogome ali u čuvanju relevantnih vrednota
nema velikih razlika, niti su razlike u načinu života iznimno velike. Gradski Šokci unatoč
nekih građanskih vrednota i normi u Baranji i Bačkoj sačuvali su neke određivačke vrijed-
nosti sela, radi primjera takva je vrijednost i solidarnost preme etničkoj zajednici, prema
onoj kamo Šokci u gradu pripadaju.
129 O tome te o naravi kmetova raspravljaju autori Tessedik-Berzeviczy u knjizi o kmeto-
vima, odnosno seljacima. Detaljnije vidjeti, Tessedik Sámuel és Berzeviczy Gergely, A pa-
rasztok állapotáról Magyarországon, Gondolat, Budapest, 1979. str. 395-404.
170