Page 181 - Grobja_i_grobovi

DRUŠTVENO-POVIJESNI PODATCI

Prvi realniji podatci koji se odnose na stanovništvo poznati su iz turskog
poreznog popisa. Nećemo se osvrnuti na to koliko se često prezimena po-
navljaju. U slučaju Mohača vrijedno je zapaziti da od 327 prezimena najče-
šće se nalazi Tot. To je ime stoljećima nedvojbeno karakteriziralo hrvatsku
narodnost. Možemo samo slutiti u kojoj se mjeri to prezime u prvoj polovi-
ni 16. stoljeća odnosi na starosjedioce. Pretpostavljamo da su bili starosje-
dioci, ali je moguće da među njima ima bjegunaca pred Turcima koji dolaze
preko Slavonije. Ti podatci ukazuju da su tu bili već prije Mohačke bitke.
Broj im je krajem 16. stoljeća već značajan. To dokazuje i prisutnost franje-
vaca i njihov rad među katoličkim stanovništvom. Velika zasluga pripada
Šimunu Matkoviću koji je 1612. g. od Turaka uspio ishoditi dvije crkve za
stanovništvo gdje 1630. otvara školu (gimnaziju). Koliko je duša imala župa
koju je vodio, ne znamo, ali moglo ih je biti oko 5 000. Poslije istjerivanja
Turaka 1696. g. realan broj Šokaca nije poznat. Ne znamo kada su Turci
napustili grad i koliko ih je zajedno s njima otišlo. U vrijeme kurucko-rac-
kog pustošenja broj stanovnika je 95. Od toga je život izgubilo 50 osoba,
2 osobe su poveli sa sobom. Veći broj žrtava bili su Šokci, ubojstva su poči-
nili Kuruci. Popisivač je zatekao 45 kmetova, od toga su 19 Šokci.
Broj šokačkih obiteljskih glava 1713. je 61. Taj broj se 1719. smanjio na
36. Razlog tomu ne znamo. Ali možemo prihvati da su se vratili u nekadaš-
nje prebivalište ili su tražili za sebe povoljnije naselje. Broj šokačkih obitelji
je 51. Među imenima ima i povratnika koji su već ranije bili tu. Popis iz
1733. pokazuje mali porast, obiteljskih glava je tada 81. 1734. broj im je
porastao za 12 obiteljskih glava pa ukupno ima 93 obitelji. 1748. već je po-
pisano 119 obitelji, a 1773. ima ih 247. Broj šokačkih obitelji ne možemo
doznati iz porezne liste jer u jednoj obitelji ima više poreznih obveznika.
O baranjskim narodnostima tiskana je 1977. g. knjiga čiji je autor István
Hooz, sveučilišni profesor, u kojoj navedeni podatci odudaraju od franje-
vačkih podataka. Raspravu valja tretirati s određenim rezervama jer Hrvate
i Srbe zajedno donosi pod imenom Južni Slaveni.
179