Page 131 - Kalendar_2020

smo već izvijestili o projektu Prekogra-
ničnoga programa za suradnju Mađarska
– Hrvatska pod krilaticom „Tamo gdje ri-
jeke spajaju, a ne razdvajaju“ u okviru ko-
jega je u Mohaču sagrađena Šokačka kuća,
a u Čepinu moderno kulturno središte,
ukupne vrijednosti umalo milijun eura.
Ova knjiga o kulturi i korijenima mo-
hačkih Hrvata Šokaca plod je narečene
suradnje, koja za glavni cilj ima jačanje
prekograničnih veza Šokaca, nadalje po-
većanje turističkog obilježja postojećeg
nasljeđa, obnovu ustanova te podupira-
nje priredaba i događaja.
Knjiga dr. Jakše Ferkova, koju je lekto-
rirao István Gyánti, a na hrvatski preve-
la dr. Marija Prakatur Csóka, na 95 stra-
nica obogaćena je sa stotinjak fotografija.
Pripreme za tisak, korice i dio fotografija u boji
o suvremenim priredbama mohačkih Šokaca izradio je Péter May. Crno-bijele
fotografije objelodanjene su iz pismohrane Muzeja Dorottye Kanizsai, Fotostu-
dija May i Čitaonice mohačkih Šokaca.
U dvanaest tematskih cjelina obrađeni su povijest, kultura i običaji mohačkih
Hrvata Šokaca. Prvo poglavlje daje odgovor na pitanje tko su Šokci, gdje oni žive,
odakle su podrijetlom, odakle naziv Šokac... U nastavku autor piše o mohačkim
Šokcima, o naseljavanju Mohačkog otoka, tamošnjim zanimanjima, o koršovari-
ma i lončarima. O šokačkoj gradskoj četvrti upoznaje nas sa životom Šokaca u
prošlosti, sa stambenim građevinama, pokućstvom nekadašnje šokačke kuće.
U posebnom je poglavlju obrađeno i tradicijsko pranje na Dunavu. Opširno je
opisana narodna nošnja, i starija i novija, muška i ženska. U poglavlju o javnom
obrazovanju saznajemo sve o Čitaonici mohačkih Šokaca od utemeljenja 1905.
godine do danas, o njezinu djelovanju, o glavnim priredbama, bušama, Grahija-
di, Pranju na Dunavu. Predstavljeni su istaknuti društveni i kulturni djelatnici
poput odvjetnika Tome Prakatura i operne pjevačice Anke Kršić. Prikazan je
vjerski život mohačkih Šokaca, hodočašća i crkvene priredbe, te uloga franjeva-
ca u vjerskom i crkvenom životu. Jedno od najopširnijih poglavlja predstavlja
nam najvažnije šokačke narodne običaje kroz godinu, među njima i bušare, gaj-
daše Ivu Jančića, Đuru Barca i druge, te prvi Orkestar „Šokadija“. Posljednje je
poglavlje posvećeno bušarima odnosno pokladama, najvećoj gradskoj priredbi
izrasloj na šokačkom običaju, koja se nalazi i na popisu svjetske nematerijalne
kulturne baštine. Na kraju knjige navedeni su literatura i kazivači.
Zasigurno će ovo izdanje biti zanimljivo svim Hrvatima Šokcima, napose
Mohačanima, koji će u knjizi prepoznati ne samo svoje brižno čuvane običaje
nego na brojnim fotografijama i svoje članove obitelji, roditelje, djedove i bake, ali
jednako tako i onima koji o Šokcima znaju malo, ili baš ništa.
Stipan Balatinac

2020 HRVATSKI KALENDAR 131