Page 70 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:51 Page 68

s njegovim prekrasno ispisanim imenom u rimskoj kapitalio. Tada je samostanski vrt bio
poharan, crkva je bila poharana jer je stradala u II. svjetskom ratu od saveznika, od svih
mogućih. Vrt je bio otvoren i bila je tamo jedna mala sjenica i klupica potpuno razrušena.
Ja bih došo i sjeo na tu klupicu i malo gledao naokolo kako to izgleda. Znao sam da me
sestre gledaju kroz one svoje zatvorene rešetkama okovane prozore, i tako je nastala
pjesma „Proljeće u samostanu“. Jedna vrlo lijepa pjesma u distisima, reći ću vam prva dva
stiha:

Odjednom preko zida preskočio je jelen
u zdenac list je pao bojažljiv tih i zelen

i zelene su ruke pružile tanke palme
a orgulje su sasvim zaboravile psalme

Od prve zbirke pjesma do danas koliko zbirki poezije ste objavili?
Četrdesetak, uključujući tu i nekoliko zbirki haiku poezije. Ja haiku ne pišem na traci.
Neki sjednu za stol pa napišu četrdeset pjesama u jedno jutro, to se ipak ne može tako.
Vi ste pjesnik, prozaist, imate prekrasne dječje stihove, lutkar, teoretičar, prevoditelj,
prekrasno kazujete svoje stihove, urednik.... Četrdeset zbirki poezije, i više, toliko stihova, toliko
poezije! To je jako puno. Kako to kod Vas funkcionira, svaki dan ste u nekom stihu?
Nisam. Ali jednu zbirku koja je izišla prije dvije ili tri godine u Zagrebu u Matici
hrvatskoj, uredio ju je Tonko Maroević u tamošnjoj Matičinoj biblioteci naslovio sam
naslovom koji je na neki način amblematičan i koji zapravo objašnjava dio moje poetike
„Ne pišem pjesme nigdje, nego tu gdje me stignu”.
Pobornik ste, nazovimo ga tako, školovanog pjesništva s dobrim poznavanjem alata, ali i
pjesništva inspiracije i unutarnje potrebe.
Točno. Ali kako biste vi tu tzv. inspiraciju mogli oblikovati, vi morate biti spremni za to.
Kada se vama javi bilo kakva poetska misao, morate procijeniti njenu vrijednost, je li je
ona uopće vrijedna pažnje ili ne. Ako je imalo vrijedna pažnje, onda treba znati koje joj
odijelo treba. Da li večernja haljina ili neka svakodnevna, obična. Koji metar, da li će biti
rimovana pjesma ili ne. Sve se to dogodi istodobno. Kada vam sve to bude jasno, onda
nije problem napisati pjesmu. Morate misliti na što, a ne na kako. Oni koji misle na kako,
ne naprave nikada dobru pjesmu.
Sada pišete?
Da, da. Ja sam puno prevodio. Na fakultetu kada sam postao asistent, bio sam neko vri-
jeme asistent na slavistici, ali sam poslije prešao za asistenta gospođi Košut-Brozović, ženi
slavnoga Dalibora Brozovića, velikog lingvista, i kod nje kao njezin asistent predavao sam
studentima teoriju i praksu književnog prevođenja. Tu sam morao ispeći dvostruki zanat.
Ali to je jako važno. Sreli ste se s prevođenjem, prevodili poeziju. To je utjecalo na vaš
pjesnički razvoj!?
Naravno. Počeo sam prevoditi vrlo rano, još kao student jer me upravo gospođa
Brozović, koja je tada pravila čitanku iz svjetske književnosti, angažirala. Naime, nekih
pjesnika nije bilo prevedeno, pa me je zamolila: „Molim te daj prevedi to za knjigu,
nedostaje mi ulomak iz Bayronova Don Juana, molim te prevedi prvo pjevanje?“ I onda
bih ja sjeo pa preveo. I tako sam se, ako tako smijem reći, malo navukao na prevođenje.

68 2017 Hrvatski kalendar