Page 185 - Kalendar_2010

službenici te obrtnici i trgovci. Burna 1848. g. bila je bitna za grad. Graničare je 17.
srpnja posjetio ban Josip Jelačić i pozvao u borbu protiv Mađara. Vinkovčanin Josip
Šokčević imenovan je hrvatskim banom 19. lipnja 1860. Banovao je sve do 1867.
Godine 1918. uslijedio je raspad Austro-Ugarske Monarhije, te je proglašena Država
Srba, Hrvata i Slovenaca. Vinkovci i njegova okolica ostaju u sastavu Hrvatske.
Kraljevina SHS 1922. g. osnuje Srijemsku i Osječku oblast. Političke prilike ubrzo
pokazuju težnju velikosrba za prevlašću. Hrvati su potisnuti iz Gradskog poglavar-
stva i državnih ustanova. Nakon osnivanja Banovine Hrvatske, Hrvatska seljačka
stranka (HSS) opet okuplja hrvatske snage, gospodarski i kulturno. Nakon raspada
Jugoslavije, novu državu NDH obilježava fašizam, progon antifašista i genocid nad
Židovima, Srbima i Romima.
Partizanske jedinice u Vinkovce ulaze 13. travnja 1945. g. kada su streljani
prokazani građani, a imućnima oduzete kuće, stanovi, trgovine, tvornice i zemlja. Od
1945. do 1949. g. u Jugoslaviji se upravna podjela često mijenjala. Sukobi s unitaris-
tičkim strujama diljem države odražavaju se na politički i kulturni život grada.
Unatoč svim događajima, Vinkovci napreduju. Napetosti poslije osamostaljena
Republike Hrvatske 1990. g. dovele su do ratnog sukoba (Domovinski rat započeo je
2. svibnja 1991) s ubojstvom 12 vinkovačkih redarstvenika u Borovom Selu. Gra-
natiranja i bombardiranja grada trajala su sve do 1992. g. Tijekom rata poginulo je
400-ak građana, a oko tisuću ostali su invalidi. Uništena su kulturna dobra, crkvena
zdanja i gospodarska osnova grada. Grad je branila i obranila 109. brigada Hrvatske
vojske. Obnova Vinkovaca krenula je i traje sve do 2006. g. Tragovi rata danas su
jedva vidljivi, ruševine su uklonjene. Sada, već u promijenjenim uvjetima, gospo-
darska aktivnost opet je oživjela.
Glede sastava stanovništva, 2001. g. u Vinkovcima je bilo ukupno 35.912 žitelja
od kojih je prema nacionalnoj pripadnosti većina bilo Hrvata (31.958), Srba (2.513),
Mađara (212), Rusina (106), Slovaka (38), a ostalih 1.085. Broj stanovništva smanjio
se za 2.668 ili 7%.
Danas grad Vinkovci ima višestranačko gradsko vijeće, predsjednika vijeća, grad-
sko poglavarstvo i gradonačelnika. Dan grada Vinkovaca slavi se 20. srpnja na blag-
dan Sv. Ilije. Znamenita je folklorna i kulturna priredba Vinkovačke jeseni s držav-
nom smotrom izvornog folklora.
Vinkovci su povezani s gradovima prijateljima. Prvi je grad poslije Drugoga
svjetskog rata makedonski Ohrid, drugi talijanski Campanogara te Cesena i Cesa-
natico, nadalje njemački Emmendingen, Kenzingen, Bautzen (Budišin), nizozemski
Roermond, engleski Cordif i budimpeštanski X. okrug, Majdan (Kőbánya). Prijatelj-
stvo se produbljuje međusobnim posjetima, a predstavnici gradova prijatelja gosti su
za vrijeme Vinkovačkih jeseni, Dana grada i u drugim znatnijim prigodama.

Hrvatski kalendar 185