Page 187 - Kalendar_2010

okupili su se na stadionu HNK «Cibalia» u
«kolu svih sudionika». Divili smo se uzorno
urešenim zapregama (25) i konjanicima (50)
iz Vinkovaca i njegove okolice (Otok, Babina
Greda, Županja, Lovas, Ilok, Mikanovci,
Slakovci, Donje Novo Selo, Tordinci, Rokov-
ci, Šarengrad) te onima iz đakovačke ergele.
Bila je to povorka svečanih svatovskih zapre-
ga i ljudi obučenih u najkarakterističnije na-
rodne nošnje svojih krajeva.
Gradsko je poglavarstvo u 12.30 sati za
predstavnike folklornih skupina i gostiju iz
inozemstva u Hotelu Slavoniji priredilo pri-
jam.
Kao jedan od dugogodišnjih članova preteče današnjega budimpeštanskoga
Hrvatskog plesnog ansambla «Luč», sudjelujući na mnogobrojnim tuzemnim te
inozemnim folklornim susretima, smotrama i festivalima, nisam doživio tako doj-
mljivu atmosferu nepreglednoga mnoštva sudionika u rijetko kada viđenim sveča-
nim narodnim nošnjama čije neizrecive krasote bjelodano svjedoče da je Hrvatska
najbogatija zemlja.
Istoga dana, s početkom u 19 sati, na Trgu Vinkovačkih jeseni, u okviru završne
Državne smotre izvornoga hrvatskog folklora predstavilo se 17 skupina. To mjesto
uz glazbeni program poslužilo je i svečanom zatvaranju 44. Vinkovačkih jeseni,
kada je gradonačelnik Mladen Klarić naglasio: «Došao je najtužniji trenutak ovih
«Jeseni» kada ih moramo zatvoriti. Vjerujem da ste u proteklih desetak dana uživali
u raskoši i ljepoti narodnih nošnji i običaja ove najznačajnije manifestacije tradicij-
ske kulture u Hrvatskoj. Zahvaljujem svima koji su pridonijeli da ovogodišnja mani-
festacija bude organizirana na visokoj razini.» Naime, što je najzanimljivije pa
možda i začuđujuće, tijekom trajanja ove zemaljske i slavonske veličanstvene smotre
u programima je sudjelovalo oko osam tisuća sudionika iz Hrvatske i inozemstva, a
posjetitelja u gradu na Bosutu bilo je više od sto tisuća.
Tijekom trajanja svih tih Vinkovačkih jeseni ostvarilo se mnogo više od početnih
nastojanja, zapravo one su se obogatile i stalno nadopunjavale novim sadržajima, što
potvrđuje ne samo daljnju postojanost i trajnost hrvatskog izvornog folklora nego i
gospodarske, kulturne, turističke, športske pa i zabavne manifestacijske prigode i
priredbe koje se bez ikakvih dvojba mogu i trebaju svrstati u red najrazvijenijih i
najznačajnijih smotri Lijepe Naše.
Na iznimno uspjelom predstavljanju neizmjerno šarolikoga tradicionalnog narod-
nog bogatstva i stvaralaštva, organizatorima i ovim putem čestitamo!

Marko Dekić

Hrvatski kalendar 187