Page 9 - Iz_dubine
P. 9

Iz dubine_Iz dubine.qxd  2017.09.21.  16:22  Page 7







                u Monarhiji, prostor se za književnu i kulturnu aktivnost nas-
                toji suziti. Napose se suzuju književne i kul turno-prosvjetne
                aktivnosti Hrvata – kao i Slovenaca i Srba – u doba Horthyjeva
                režima, poglavito pak u doba drugoga svetskog rata, kada je
                fašizam zaigrao svoj stravični dan se macabre. Upravo to, taj
                stravični danse macabre, ostavlja pustoš u kulturnom i pros -

                vje tom  životu  Hrvata,  posebice  južnougarskih.  Obnova
                njihova  kulturnog  života  u  novoj  Mađar skoj  na  sreću  nije
                izostala. Tekla je nešto sporije negoli obnova književnog i kul-
                turnog  života  zapadnougarskih,  gra diš ćanskih  Hrvata,  koji
                počevši od Stipana Konzula i Grgura Mekinića pa sve do Mate
                Meršića-Miloradića – kao i danas – imaju mnoštvo istaknutih
                pisaca te kulturnih i znanstvenih radnika. Općenito, kulturni je
                život  Hrvata  u  Mađarskoj,  u  cje lini,  izuzev  nekoliko  teških
                godina, u stalnom usponu. Dapa če, obnovljen je i kod Hrvata
                u okolici Velike Kaniže i Mur skog Krstura (Murakeresztúr), o
                kojima je izvrsnu studiju na pi sala Edit Kerecsényi, dok je već
                prije poz na ti hrvatski etnomuzikolog dr. Vinko Žganec kod tih
                po mur skih Hrvata otkrio snažno pučko pjesništvo i izvanredno
                bo ga tu i profinje nu pučku glazbu (Pučke popijevke Hrvata iz
                okolice Velike Kaniže).
                  Među one koji su, zajedno s drugima, nakon rata obnavlja li
                književni život južnougarskih Hrvata spada i Roza Vidaković.
                Pojavila se ubrzo po okončanju rata, ali je ubrzo i zamukla,
                prekinuvši šutnju tek pred smrt, presenetivši svojom poezijom
                i one koji su je poznavali, a neusporedivo pak više one koji je
                kao pjesnika poznavali nisu. To presenećenje, ako je to uopće
                dosta jaka riječ, ponajviše dolazi otuda što se njezino ime, u
                nizu hrvatskih pjesnika u Mađarskoj – kao što su Josip Gujaš-
                Džuretin, Marija Vargaj, Marko Dekić, Branko Filaković, Sti -
                pan Blažetin, Đuro Pavić, Katica Varga, Katica Sendrei, Anica
                Kutvelđi,  Đuro  Franković,  Anka  Bunjevac,  Đuso  Šimara-
                Pužarov, Vinko Marjanović, Eva Zorić, Mijo Karagić i dr. – do

                                                                  7
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14