Page 8 - Iz_dubine
P. 8

Iz dubine_Iz dubine.qxd  2017.09.21.  16:22  Page 6







                  Roza Vidaković rođena je godine 1922. u hrvatskom selu
                Čavolju u sjevernoj Bačkoj (Mađarska), na području s jakom
                kul turnom i književnom tradicijom. Nalazeći se između raz vi -
                jenih kulturnih središta, Pešte i Subotice, Pečuha i Osijeka, to


                je područje, zajedno s Baranjom, dalo – počevši os osam na es -
                tog stoljeća – čitav niz istaknutih hrvatskih pisaca i na rod nih
                prosvjetitelja, koji su i u najtežim trenucima ostali privrženi vi -
                tal nim potrebama hrvatskoga naroda. Dalo je to područje jake
                ljude, ustrajne u plemenitim nakanama, takve koji nisu gubili
                vjeru u suživot različitih naroda. Jedan od naj boljih hrvat skih
                kasnobaroknih pisaca, rokoko-pjesnika, Antun Kanižlić, jedno
                vrijeme djeluje u Pečuhu, a jedan dru gi pozna ti hrvatski pisac,
                Matija Petar Katančić, kraće vri jeme polazi gimnaziju u Baji,
                završivši svoj životni put u Budimu, gdje djeluje najprije kao

                pro fesor arheologije na sve učilištu, a onda kao znanstvenik,
                lek sikograf – pisac ve li koga hrvatsko-latinskog rječnika, i knji -
                ževni teoretik – začetnik hrvatske poetike, ali i kao istančani
                pjesnik.  U  osamna estom  stoljeću  Emerik  Pavić,  profesor  u
                Baji, objavljuje pjesničko djelo „Nadoda nje”, izdaje „Ilirski
                kalendar”, bavi se poviješću, tiska u Budimu „Epistole i evan -
                đe lja” i  prvu  medicinsku  knjigu  na  hrvatskom  jeziku.  U
                osamna es tom stoljeću djeluju još i Lovro Bračuljević te Ivan
                Velikanović. Prvi se od ove dvojice – sto godina prije Ljude vi -
                ta Gaja – bavi reformom hrvatskoga pravopisa, dok istodobno
                Velikanović  intenzivno  prevodi  ko ris teći  Bračuljevićev  pra -
                vopis zasnovan na fonetskoj osnovi. U devetnaestom stoljeću,
                posebice  nastojanjem  preporoditelja  južnougarskih  Hrvata
                Ivana Antunovića, kulturna, književna i prosvjetna nastoja nja
                su u usponu. Izlaze listovi – „Novine”, „Neven”, „Vila” – što
                mno go pridonosi kvaliteti kulturnog i pros vjetnog života juž-

                no ugarskih Hrvata. Dolazi i do veza s Hrvat skom, kao i do
                stanovite  konsolidacije  školstva.  Među tim,  austro-ugarskom
                nagodbom, sporazumom hegemonistič kih vladajućih krugova

                6
   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13