Page 23 - Frankovics_Potonyi_templom_75

potonj tördelt_Layout 1 2014.07.25. 14:35 Page 21

nikovanja bit će premješten u Viljevo s one strane Drave. Slijedi ga
Ivan Glatz iz Grabovca, tolnadska županija, te Ivan Capjak iz Chizsne
(županija Árva u Gornjoj Ugarskoj, danas Slovačkoj; župnikom je od
1844–1849). Osamnaesti po redu župnik bio je Ivan Šterba (ulazi čak
i u mjesne predaje Lukovišćana) rodom iz Velike Kikinde (Nagy Ki-
kinda, danas u Vojvodini, Republika Srbija).
Vlastelin je od župnika očekivao da sa izgradnjom odgovarajuće
infrastrukture, svojim marom, pastoriziranjem, konstruktivnim pro-
povijedima potpomaže miran suživot zajednice, kao i njezin prospe-
ritet i brojčani porast. Vlasteli bilo je jasno da osiguranjem vježbanja
vjerskog života ono može postati garancija za uspješnu integraciju,
konsolidaciju nastanjenog stanovništva i njegova mirnog suživota.
Upravo zato su u naseljima, udaljenima od biskupskog središta, vlas -
telini, odnosno upravljači vlastelinstva obavljali izbor župnika, davali
im preporuke i odobravali njihovo ustoličenje. Od župnika rukovo-
dioci županijske dijeceze zahtijevali su osiguranje razvoja vjerskog
života vjernika, širenje katoličke vjere i privođenje vjernika druge vje-
roispovjesti na katolicizam.
U pogledu pravne vlasti i pastorizacije u datoj regiji važna je bila
nazočnost raznih franjevačkih redova. U prvoj polovici vlastelini juž-
nog Podunavlja zatražili su nastanjenje franjevaca Provincije Sv. La-
dislava u južnoj Mađarskoj i središnjoj Hrvatskoj s glavnim samo -
s tanom Sv. Franje u Zagrebu, (Patrum Franciscanum provinciae Scla-
vonicae) u Kanjiži (Nagykanizsa), Sigetu, Atadu i Šiklošu, naime bili
su potrebni svećenici s pastorizacijskim iskustvima, podjednako da
budu prihvaćeni od hrvatskog i mađarskog stanovništva, zbog pozna -
vanja jezika svojih vjernika. Sredinom 18. stoljeća biskupi i vlastelini
južnog Podunavlja, pomoću Provincije Sv. Marije u zapadnoj i sje-
vernoj te dijelom i u centralnoj Mađarskoj (glavni samostan u Pešti)
mađarski jezik širili su nasuprot Reda franjevaca kustodije Sv. Ladis-
lava. Razlog tomu je mješovito stanovništvo i integracija i asimilacija
Hrvata. U međuvremenu i među ovim drugim redom uočava se

21