Page 22 - Frankovics_Potonyi_templom_75
P. 22

potonj tördelt_Layout 1  2014.07.25.  14:35  Page 20






              predjela Zaladske, Šomođske i Baranjske županije uvelike napučenim
              hrvatskim stanovništvom, do sredine 18. stoljeća, župnici su bili ško-
              lovani u Zagrebu. Riječ je, naime, o takvim župnicima koji su se in-
              tenzivno vezivali za hrvatske katoličke institucije, bili podučeni u
              Zagrebu, čije je posvećivanje obavljao senjski, zagrebački ili srijemski
              biskup. No njihovoj nazočnosti u Mađarskoj ima i više razloga.
              S jedne strane svećenici pristigli su sa hrvatskih katoličkih područja,
              s druge strane pak u ovoj regiji izuzev Zagrebačke teologije, uteme-
              ljene 1606., nije postojala druga crkvena edukacija. Pokretanjem po-
              povskog sjemeništa u Vesprimu i Pečuhu od 1740.-tih godina, jest
              završetkom studija došlo do preokreta postojeće tendencije, naime
              biskupije u južnom Podunavlju bile su sposobne same educirati svoje
              svećenstvo.
                Župnikom u Lukovišću postaje 1. travnja 1767., te sve do svoje
              smrti 20. ožujka 1787. obavlja službu Stjepan Lupi, rodom iz Italije.
              Slijedi ga Toma Čolić iz Slavonije, tj. Hrvatske. Slijedeći župnik
              (1813–1823) bio je Hrvat rodom iz Pečuha, po imenu Antun Jaranji,
              sin opančara u tom gradu koji je svojim marom stekao solidno imanje
              a čiji je testament na hrvatskom jeziku vjerno svjedočanstvo pobož-
              nosti hrvatskog puka u tom gradu te odražava i gospodarsko stanje
              ove obitelji, kao i njezino uzdizanje, napredovanje.
                Valentin Kozma u Lukovišće stiže iz Pali, iz kotara Šoprona, koji
              je također deset godina župnik u ovom podravskom selu, sve do
              1. srpnja 1833., kada ga slijedi Antun Josipović iz Pečuha (pretci su
              mu bili vjerojatno članovi pečuškog tabačkog (kožarskog) ceha koji
              su svoje cehovske knjige vodili na hrvatskom jeziku; majka svećenika,
              slavonskog pisca, sakupljača narodnog blaga pečuških Hrvata Nikole
              Tordinca također se zvala Josipović), koji će se ovdje zadržati od
              1833-35. godine, nastavljajući službu u Podgajcima. Rodom iz po-
              murskog Sepetnika (Szepetnek, danas asimilirano hrvatsko naselje)
              župnikom (1835-1840) postaje Josip Vukić. Njega slijedi petnaesti
              župnik po redu (1840-1843) Josip Balogh. Nakon ovog kratkog žup-

              20
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27