Page 95 - Kalendar_2021

Bibliografiji je prethodio istraživački rad na prikupljanju i utvrđivanju časopi-
snog korpusa, a onda iznalaženje prikladne metodologije. Sastavljači su odlučili
poštivati kronologiju na svim razinama, tj. u pogledu ne samo pojedinih časopisa,
već i njihovih brojeva, odnosno svezaka i priloga. Svakome časopisu prethodi na-
slovnica prvoga broja, bibliografska identifikacija svakog časopisa sa svim relevan-
tnim podacima i njihovim promjenama na pripadajućim mjestima. Ni na jednoj se
razini nije išlo na interpretaciju podataka, pa uglavnom ni onda kad se priloge žan-
rovski atribuira. Ovime je dobivena vjerodostojna časopisna slika, tj. poštivano je
načelo dokumentaričnosti i vjerodostojnosti. Na kraju je bibliografije indeks autora
iz kojega se vidi da je ukupno 480 autora, odnosno suradnika, a najzastupljeniji su
– očekivano – hrvatski autori iz Mađarske na čelu s Đurom Frankovićem koji ima
najviše priloga.
Sastavljači su svjesni da su obavili pionirski posao. Uspoređuju ga sa sličnim pos-
lom koji je za Hrvate u Vojvodini obavio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u
Subotici pod vodstvom Tomislava Žigmanova, a u matičnoj kulturi Vinko Brešić sa
svojim suradnicima. Posebno se ističu „neki od gorućih pitanja” kao što je pretpla-
ta, odnosno materijalna nestabilnost časopisa, koji zbog toga nisu u stanju držati se
proklamiranoga ritma, što je opća časopisna boljka i u uređenijim sustavima. No
svakako ostaje onaj najvažniji problem, odnosno saznanje da je sve manje govorni-
ka hrvatskog jezika u Mađarskoj, dakle i potencijalnih čitatelja časopisa.
Retrospektivna bibliografija hrvatskih časopisa u Mađarskoj od 1989. do 2009.
fundamentalni je stručni rad koji usustavljuje periodičku produkciju Hrvata u Ma-
đarskoj. Kao vrijedan doprinos u prvome redu nacionalnoj kulturnoj povijesti, ali
i povijesti mađarske kulture, ona s jedne strane potvrđuje da se hrvatska zajednica
u Mađarskoj institucionalno doista stabilizirala, s druge da su časopisi, iako ne više
dominantan medij, još uvijek živ i produktivan oblik kulturne tradicije. Pokazuje
također i to da kulture – bez obzira na politike – nikada nisu eminentno nacional-
ni fenomeni, već da im je bit i smisao u razmjeni dobara.
U tome smislu rukopis ove knjige ocjenjujem vrijednim kulturnim doprinosom
te ga svesrdno preporučujem za objavljivanje.
prof. dr. sc. Vinko Brešić

Oda Slobodi

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!

Ivan Gundulić
Vlaho Bukovac: Dubravka

2021 HRVATSKI KALENDAR 91