Page 67 - Kalendar_2021

Sredinom 1960-ih godina
Eva Zorić uključila se u kultur-
ni život. Garska kulturna sku-
pina, kao organizacija, postoji
od 1947. godine. Utemeljio ju je
prvi ravnatelj garske „bunje-
vačke” osnovne škole, Lozo Ba-
bić i njegova supruga, Anuška
Vidaković. Veliku zaslugu su
imali u organiziranju kultur-
nog života i kasniji ravnatelj
škole, Joza Gorjanac i Stipan
Kubatov. Pedesetih godina
došle su teške političke okol- U Subotici na jezeru Palić
nosti, pa je uslijedio zastoj u
radu, a zatim su kulturni rad preuzeli učitelji Jakov Dujmov i Marko Zegnal. Njima
je stigla na pomoć Eva Zorić u organiziranju probi i priredaba. Tada je u garskom
kulturnom društvu djelovalo više sekcija: omladinska i odrasla plesačka, pjevačka,
dramska i glazbena sekcija. U početku je Eva Zorić pjevala narodne pjesme, a kas-
nije se uključila i u plesnu sekciju. Uskoro je preuzela vodstvo omladine. U to doba
sastav kulturne družine pokazao je višenarodnosni karakter sela jer članovi društ-
va nisu bili samo Bunjevci nego i Mađari i Švabi. Godine 1970. vodila je izvornu
folklornu skupinu starijeg naraštaja. No nemojmo misliti da je to i tada lako išlo.
Išla je od kuće do kuće i nagovarala Hrvate da se učlane, ali mukotrpan rad je donio
plod jer je nastalo vrlo dobro i složno društvo. Omladinsku grupu je tada preuzela
nastavnica Zlata Šibalin-Feher. Kulturna družina starijeg naraštaja uprizorila je
folklorne i pučke običaje bunjevačkih Hrvata u izvornim oblicima, čuvajući auten-
tičnost, ljepotu i bogatstvo našeg kulturnog blaga. Kao zasluga njezinog rada, Garci
su nastupili u budimpeštanskim kazalištima Madách, Erkel te u budimpeštansko-
mu Domu kulture i to s profesionalnim ansamblima. Odlazili su na višednevne
kulturne turneje od Bačke, Gradišća, Vojvodine preko Slavonije i Zagreba do
Jadranskog mora. Garci su uvijek bili uspješni, čuveni i rado viđeni. Najpoznatija
koreografija Eve Zorić nosila je ime „Bunjevačko prelo”, koju je i tadašnja televizij-
ska emisija „Naš ekran” snimila u autentičnom obliku na jednom starom bunjevač-
kom salašu kod Gare.

„Volim sino, košeno u dolu,
Volim momka u momačkom kolu.
Volim pismu što u srce dira,
Tamburicu kad nam kolo svira.”

Djelatnost Eve Zorić u mnogome je pomagao naš poznat koreograf, pokojni
Antun Kričković. Antun je bio podrijetlom iz Gare, a djetinjstvo je proveo u susjed-
stvu Evinih roditelja. Tako su se dvije obitelji dobro poznavale i međusobno druži-
le. Antun je rado prihvatio poziv da se pridruži kulturnoj skupini rodnog sela.
On je sastavljao koreografije, a Eva ih uvježbavala. Davao je savjete, uputstva kod

2021 HRVATSKI KALENDAR 63