Page 62 - Kalendar_2021

Preuzeto iz Hrvatske riječi dobrohotnošću autora napisa

Izazovi bunjevačkog pitanja danas

Grupni identiteti i kolektivna sjećanja neka su od središnjih pitanja sociologije
i drugih, srodnih društveno-humanističkih znanosti. Teorije identiteta povezane su
sa shvaćanjem identiteta kao višestrukog, sastavljenog od mnogih elemenata poput
jezika, etniciteta, društvenih uloga, dobi, ekonomskog statusa i drugih koji ne egzis-
tiraju neovisno jedni o drugima već su u stalnoj međusobnoj interakciji. Jednom
od najstarijih društvenih institucija i primjera grupnih identiteta može se smatrati
etnička institucija, odnosno etnički identitet, a modernizacijskim procesima, na-
stankom suvremenih oblika država nakon Francuske revolucije oblikovat će se i na-
cionalni identiteti. Uz etničku instituciju vezuje se vjerovanje u zajedničko pod-
rijetlo, privrženost grupi i napose zajedničko ime članova. Etnička institucija ima
tako ulogu stvaratelja i čuvara znanja koje je članovima neke grupe nužno kako bi
opstali kao kolektivni identitet. Kolektivna sjećanja u svojoj osnovi jesu načini na
koje ljudi oblikuju svoju prošlost kroz kulturnu razmjenu znanja o sebi i povezanih
društvenih obrazaca. Ona su dinamična, konstruktivistička i oblikuju se situacij-
ski, socijalnom interakcijom i promjenjivoga su značenja s obzirom na promjene
društvene (i političke) okoline. U tom procesu ne malu ulogu imaju i granice prema
drugim etničkim grupama s kojima se određena grupa nalazi u interakciji.

Konstruiranje zaborava

Snažan utjecaj sjećanja na njihova tumačenja, selektivno usvajanje ili zaborav ima-
ju brojni društveni akteri s koncentracijom najveće moći u tome procesu među
političkim elitama. Time je kolektivno sjećanje, ili s druge strane kolektivni zabo-
rav, dio javnih politika. Jasno su pozicionirani akteri koji oblikuju sjećanja »odoz-
do« i akteri koji oblikuju sjećanja »odozgor«, što u nekim slučajevima omogućuje

58 2021 HRVATSKI KALENDAR