Page 88 - Kalendar_2019

živjelo liburnsko pleme
Aserijata; liburnsku i sta-
rorimsku gradinu s nekad
monumentalnim grad-
skim slavolukom posve-
ćenim caru Trajanu. Dalje
smo se uputili prema
srednjovjekovnoj tvrđavi
Ostrovici i Bribiru, odno-
sno Bribirskoj glavici, gla-
sovitome sjedištu bribir-
skih knezova i bribirske
županije, moćnim dvorci-
ma hrvatskih velikaša
Šubića, odakle potječe i
najglasovitiji od njih – Nikola Šubić Zrinski. Konačno, dospjeli smo u Skradin,
čiji se život može pratiti od pretpovijesnoga željeznog i liburnskog doba, te na
svih nekoliko stotina gradina u Kotarima. Bitno je ovo i ranohrvatsko i srednjo-
vjekovno hrvatsko mjesto, pa i po tome što je u njega po kazni premješten biskup
Grgur Ninski, zbog upornoga zagovora glagoljice.
Trećega dana (nedjelja. 16. rujna 2018.) intermedijalni događaji „Jantarska ce-
sta v Hrvateh” odvijali su se na prostoru Budaka i njegove kule, Stankovaca, Ba-
njevaca i Kašića, da bi se put nastavio prema Vrani i Biogradu. Vrana se u davnim
starorimskim vremenima nazivala Aurana, Laurana i Arauzona, da bi već u doba
hrvatskih knezova i kraljeva postala važnim središtem ranosrednjovjekovne hr-
vatske države. Tvrđava je ovdje poznata već u 9. stoljeću i u posjedu hrvatskih
kraljeva, u njoj se čuvala hrvatska kraljevska kruna, a neki od hrvatskih kraljeva
ovdje su se i krunili. U 11. stoljeću u Vrani se nalazi i benediktinski samostan sv.
Grgura, koji kralj Dmitar Zvonimir dariva Svetoj Stolici. U Vrani se ne može za-
obići ni spomen na Ivana Paližnu, hrvatskoga bana, viteza, ivanovca i priora
vranskog. Nažalost, kraljevski vranski dvori danas su u ruševnome stanju, zarasli
u žbunje i šipražje, prepušteni propadanju i zaboravu. Konačno, završili smo u
Zadru, u Ulici glagoljaša, kod crkve sv.
Ivana na Relji, a potom smo se hodoča-
snički uputili na Fontani u Kolovare. Na-
ime, uz događanja nazvana „Jantarska
cesta v Hrvateh”, trećega dana odvijale
su se i manifestacije „Po staza naših sta-
rih”, te „Glagoljica i Zadar”, u okviru
čega je kazivač Dario Tikulin i upriličio
događanje nazvano „Kolovarina i Papra-
tigna”, gdje je održao kazivanje posveće-
no 510. obljetnici rođenja Petra Zoranića
i dohodećoj 450. obljetnici tiskanja nje-
govih „Planina”.
Tomislav Marijan Bilosnić
Autor teksta

88 2019 HRVATSKI KALENDAR