Page 65 - Kalendar_2019

Santovkinje 1894. g. Slijeva: Anica Čizmić, Đula Dugalin, Anica Blažev-Bartulov,
Ruža Balatinac-Đurić, Janja Jelić-Blažev, Stana Srakić i Manda Lukić

polovina svih crkvenih obreda mora održavati na madžarskome. To je prelilo
čašu strpljivosti santovačkih Hrvata, pa se oni zarekli da prag mjesne crkve – koja
se pokazala kao sredstvo odnarođivanja – prekoračiti neće sve dok im se prijašnja
prava ne vrate.
Još uvijek uzdajući se u pravednost Crkve i očekujući korak dobre volje kalač-
koga biskupa, santovački Hrvati – pokazujući iznimnu slogu – započeli su dvo-
godišnju borbu za svoju istinu.
Kako nitko ne bi prekršio obećanje, tj. ušao u crkvu, Hrvati su pred ulaz posta-
vili čuvare.
Premda je za trajanja mise na hrvatskom jeziku crkva bila prazna, po biskupo-
vu nalogu, župnik je trebao misiti i propovijedati kao da je ona puna vjernika.
Župnik Burnać (koga Hrvati na ulici nisu niti pozdravljali) taj duševni pritisak
nije mogao izdržati, pa je u rujnu 1897. zatražio premještaj. Za župnika je zatim
poslan Andrija Carev (rođen u Somboru) koji je pokorno izvršavao sve biskupove
zapovijedi, stoga u narodu nije uživao ugled.
Videći nepokolebljivost naših Santovaca, biskup György Császka odlučuje se za
posjet Santovu (6. rujna 1897.). Oduševljeni je puk dolično pripremio njegov do-
ček, ali za njim nitko nije htio ući u crkvu, zato je biskup govor morao održati
vani. Uvjerivši se da njegove riječi nemaju nikakva učinka, on im reče: Što ste tako
nerazumni i tvrdoglavi. Zašto se držite tog vašeg rackog jezika, jer i tako ćete se
morati pomadžariti. Naš svijet, uz učestale grdnje, pred biskupa baci svoje molit-
venike i krunice te ogorčen napusti okolicu hrama. I ta je biskupova odurnost
umnogome pridonijela tomu da već za mjesec dana 180 Santovaca bilo je priprav-
no prijeći u nazarensku i isto toliko ljudi u pravoslavnu vjeru.

2019 HRVATSKI KALENDAR 65