Page 205 - Grobja_i_grobovi

norme u Šokaca kao i kod mnogih drugih zajednica univerzalnog su karak-
tera, to su prije svega vrednote i norme religijskih, vjerskih učenja i kodeksa
na kojima se temelje uvjerenja i odnosi prema drugim članovima lokalne i
globalne zajednice.
Čovjek je društveno biće, opća je to teza koja se potvrđuje svakodnevno
tijekom cijleloga života čovjeka. Kao društveno biće čovjek je kao pojedinac
nedovoljan sam sebi, ne može se nikad svesti na jedno pojedinačno cjelovi-
to biće, biće totalne prakse piše Zvonko Lerotić u svojoj studiji o idejno-te-
154
orijskoj raspravi o odnosu religije i nacije. Društvenost čovjeka potvrđuju
i Šokci, posredovanje kolektivnih subjekata temeljna je društvena činjenica,
prirodno je stanje društva, manjih i većih zajednica i u tom smislu opstoji
subetnicitet, obitelj, kultura, religija itd.
Religija je za Šokce iznimno važna stvar ali ne i jedini čimbenik etničkog,
subetničkog diferenciranja. Religija povezana je gotovo sa svim relevan-
tnim dimenzijama ljudskoga života ali jezik, socijalni prostor, identitet i
155
neke druge vrednote također imaju određivačku ulogu u životu pojedinca
i same zajednice.
Kada govorimo o religiji onda uz neke plemenske karakteristike svaka-
ko moramo kazati da poput budizma, hinduizma i nekih drugih religija i
kršćanstvo inzistira na transcendentalnoj vrijednosti ljudske osobe. Ljud-
ska osoba transcendira sve druge vrijednosti koje mogu postojati u ovom
156
povijesnom svijetu pa onda i subetnicitet odnosno i samu naciju kao
specifičnu vrijednost. Sve druge vrijednosti po najznačajnijem svjetskim

154 Zvonko Lerotić, Poteškoće individualno-psihologijske pozicije u tumačenju nacije i
religije, Religija i nacija, 11. Teza, Biblioteka „Kulturnog radnika”, Zagreb, 1984. str. 128.
155 Prisutnost pojave mnogostrukog identiteta realna je stvarnost kod Hrvata u Mađarskoj.
Temeljem naših socioloških istraživanja smjeli bi kazati da mnogostruki identitet jedina je
relevantna forma oblika identiteta Hrvata u Mađarskoj. Identifikacije i samoidentifi kacije

iskazuju povezanost s subetnicitetom, lokalnim jezikom, religijom itd. Pripadnost lokalnoj
zajednici, subetničkoj grupi je temelj određivanja etničkog identiteta, bolje rečeno lokal-
na zajednica je ona dimenzija preko koje se pojadinac veže za globalnu zajednicu. Osjećaj
pripadnosti užoj, lokalnoj, regionalnoj grupi implicira etničku/nacionalnu pripadnost kaže
Jadranka Grbić. Opširnije vidjeti, Jadranka Grbić, Mnogostruki identitet: Primjer Hrvata
u Mađarskoj, Etnografija Hrvata u Mađarskoj 7. Izdanje Mađarskog etnološkog društva,

Budimpešta, 2000. str. 106.
156 Tomislav J. Šagi-Bunić, Kšrćanstvo sabira ljude, a ne nacije, Religije i nacije, isto. str. 54.
203