Page 21 - Frankovics_Totujfalu

totujfalu_Layout 1 2015.07.05. 19:42 Page 19

u mađarskom etničkom području. Samo je na jugoistočnoj periferiji
županije postojala jedna kompaktnija grupica, ali i ta otegnuta i ho-
rizontalnog smjera, kao neki rub ispražen iz prekodravskog hrvat-
skog etnikuma. I baš je to jedan od glavnih uzroka te je ta grupica
najduže odolijevala (pa čak i danas donekle odolijeva) asimilaciji,
dok su ostali dijelovi, čisto infiltrativnog karaktera, potpuno pretop -
ljeni u mađarsko more.
Kod stanovnika hrvatskih sela u Šomođu o kakvom „nacionalnom
pokretu” ili kulturnoj djelatnosti nije bilo, a nije ni moglo biti riječi.
To je bila masa isključivo agrarnog stanovništva bez nacionalne hrvat -
ske svijesti i bez inteligencije koja bi tu svijest u njegov krug unijela,
tamo gajila i očuvala. Nekoliko molitvenika i kalendara, nabavljenih
od prekodravskih, odnosno od šokačkih Hrvata, nije tu moglo imati
taj efekt.

Ulomak uzet je iz studije dra Josipa Gujaša (Józsefa Gulyása), našeg sunarod -
njaka iz mađarske Podravine (v. Kolo broj 12/1966. str. 588). Ovaj ulomak studije
tiskan je u časopisu Kolo, god. V. (CX15.) 1967., br. 6, lipanj 1967. Potpun naslov
studije glasi Nasilna asimilacija u Europi i u Ugarskoj u periodu dualizma i tako -
zvana nacionalna obrana Mađara u Slavoniji, u periodu između 1904. i 1914. Gujaš
je 1964. u znanosti na temelju navedene studije stekao doktorat u Historijskom in-
stitutu Mađarske akademije.

Životopis prosvjetnog i kulturnog
djelatnika Joke Bunjevca

Zahvaljujući zalaganju kulturnog, prosvjetnog i društveno-poli-
tičkog djelatnika, profesora i ravnatelja škole Joke Bunjevca podrav-
ska hrvatska zajednica i u naše dane dalje se jača na kulturnom i
školskom planu.

19