Page 18 - Frankovics_Totujfalu

totujfalu_Layout 1 2015.07.05. 19:42 Page 16

Narodno-prosvjetno društvo županije Šomođ mnogo je hiljada
4
kruna podijelilo kao nagrade učiteljima i drugim svojim suradni-
cima na polju mađarizatorske djelatnosti. Ono je godišnje pronijelo
županijom oko 30 „letećih” biblioteka. Njegovi su članovi izračunali
da je između 1900. i 1910. mađarski etnički elemenat porastao za
23.705, a njemački za 1.385, dok je hrvatski opao za 1.707 duša, i upuš -
tali su se u predviđanja prema kojima će, ovakvim tempom, društvo
u toku narednih 20 godina „potpuno pomađariti županiju Šomođ”.
Logična je posljedica šovinističkog rada županijskog „narodno-
prosvjetnog” društva formiranje takvog „ultraškog” tipa narodnog
učitelja, koji u selima nacionalnosti glavno težište rada u školi pre-
bacuju na učenje mađarskog jezika, zanemarujući ostale predmete.
Kako na to već ukazasmo, na početku 20. stoljeća u hrvatskom se
etničkom području istočno od Barča pored Lukovišća formirao novi
mađarizatorski centar, Križevce (Drávakeresztúr). Tamošnji učitelj
Károly Horényi u županijskim je šovinističkim krugovima bio dobro
poznat „po svojoj revnosti”. To se naravno odrazilo i u dobivenim
nag radama. U svom broju od 27. kolovoza 1911. list Szigetvár és vi-
déke (Sigetvar i njegova okolina – kotarski list) izvještava da je „glavni
župan županije Šomođ na prijedlog Narodno-prosvjetnog društva
županije Šomođ nagradio iz fonda, položenog od udove Istvána Iva-
kovitsa ’u svrhu mađarizacije hrvatskih sela’ […] (sa 100 kruna – J. G.)
rimokatoličkog učitelja i kantora Križevca Horényija, kao (kulturnog
radnika – J. G.) koji ne samo da je uspio da stanovnici toga sela zavole
slatki jezik naše domovine, nego je i u osnovnoj školi uspio postići u
tom pogledu najljepše rezultate. Relativno mladom učitelju, koji se
oduševljeno bori za stvar mađarstva, to je već šesta nagrada”.

4 Tako list Barcs és Vidéke u svome broju od 2. kolovoza 1903. izvještava da su iz
kamata Somssich-zadužbine nagrađeni učitelji: Kelemen Somogyi i Gustav Vele-
sovics iz Taranja, Benedek Ritter iz Heresnje, Gyula Varga iz Belavara, itd., a
«za uspješno širenje mađarskog jezika» u tim hrvatskim selima.

16