Page 19 - Frankovics_Totujfalu

totujfalu_Layout 1 2015.07.05. 19:42 Page 17

Ali već krajem stoljeća iskrsle su poteškoće koje će karakterizirati
i kasniji period mađarizacije. Rezultata na području mađarskog jezika
je bilo. Međutim oni nisu dostigli taj stupanj da bi uspješno mogli
pridonijeti i uspješnom širenju mađarske šovinističke ideologije. Zato
su neki pomišljali na izdavanje jednog lista na lokalnom jeziku ta-
mošnjih Hrvata. Takav je pokušaj učinio bivši upravitelj čakovačke
Učiteljske škole, Margitai koji je već izdavao sličan list u Međimurju.
Njegovu je molbu međutim podžupan Šomođske županije odbacio,
i to s obrazloženjem da bi takav list samo povećao u šomođskim Hrva -
tima saznanje o pripadnosti prekodravskoj braći. Ne treba naglasiti
da je to bilo potpuno nepoznavanje situacije. Margitai je već imao
iskustva na tom polju, i kao takav je uvidio da bi se, zbog slabog zna-
nja mađarskog jezika, ovom stanovništvu najlakše mogla isporučivati
mađarska šovinistička ideologija baš na njegovom jeziku, a pored
toga bi se mogao paralizirati i utjecaj kojem su ti Hrvati izloženi odla-
ženjem na sajmove, na rad, na bučure itd., u prekodravska sela. 5
Stanje i položaj Hrvata u Podravini nalikovao je na onaj kod ostalih
etničkih grupa i nacionalnosti u dualističkoj Ugarskoj. Gnjavila ih je
tuđa uprava, čiji jezik često nisu razumjeli, na sudovima nisu znali
točno izložiti svoje žalbe, te su ponekad plaćali ne samo odvjetnicima,
nego i tumačima, čime su sudski troškovi bivali mnogo veći nego u
slučaju mađarskog seljaka, škola za njih u većini slučajeva nije osi-
guravala kulturni minimum, jer je učitelj bacao težište u školi na uče-
nje mađarskog jezika, dok je ostale predmete zanemarivao, a bili su
često šikanirani i na privrednom polju, svakako u većoj mjeri nego
mađarski seljaci. Prije svega, u hrvatskim selima Podravine na jednog
stanovnika nije, po glavi, najčešće dolazilo čak ni jedno jutro zemlje,
nego oko ½, odnosno ¾ jutra. Gnjavili su ih i zakupnici, banke, ka-

5 Iz pričanja ljudi znamo da su Hrvati često odlazili na sajmove, na bučure i na sve-
čanosti preko Drave.

17