Page 17 - Frankovics_Totujfalu

totujfalu_Layout 1 2015.07.05. 19:42 Page 15

pogotovo u školama kojima su raspolagali ili u rimokatoličkim ško-
lama, u kojima sve više dominira njihov pravac u smislu potpunog
potiskivanja nemađarskih jezika.
Mađarizacija poprima veći razmah naročito onda kada se i u ovoj
županiji osniva „narodno-prosvjetno društvo” pod imenom Narod -
no-prosvjetno društvo Šomođske županije, pod pokroviteljstvom Na-
rodno-prosvjetnog društva Zadunavlja. 2
Narodno-prosvjetno društvo županije Šomođ osnovano je na prijed -
log velikog župana Béle Talliána, 1891. On je postao vođa društva i
kao takav upravljao sakupljanjem materijalnih sredstava, potrebnih
za funkcioniranje ovog društvenog organizma, a bio je i inicijator
njegova programa.
Rezultat sakupljanja: više stotina „članova-osnivača” i običnih čla-
nova (veleposjednici, zakupci, uredništva mjesnih i drugih listova,
institucije, županije, seoski upravni odbori itd.). Najveća je zadužbina
kojom je društvo raspolagalo nosilo ime Imre Somssicha, a zvala se
Fond mađarizacije hrvatskih općina.
Kao prvi (glavni) zadatak društvo je postavilo preda se da nema-
đarska sela na južnoj i istočnoj periferiji županije, pretopivši se u ma-
đarsko stanovništvo, što prije nestanu; kao što su se ... pomađarila
nekada pretežno hrvatska i vendska sela u Čurgo-kotaru: Somogy -
szentmiklós, Őrtilos, Zákány, Berzence, Porrogszentkirály, Porrog i
Sand; u Nađatadskom kotaru… Háromfa, Agarév, Tarany, Bodvica,
Henész, Nagyatád: zašto se ne bi isto tako pomađarila sela na donjem
toku Drave, Potony, Tótújfalu, Szentborbás, Felsőszentmárton, Drá-
3
vakeresztúr, Révfalu i Drávasztára […] Isto se odnosi i na Nijemce
u županiji.

2 Iz monografije o Šomđskoj županiji.
3 Isto.

15