Page 28 - Frankovics_Szentborbas_20

tördelt_Layout 1 2014.07.14. 18:31 Page 26

IZ POSTOSMANLIJSKE PROŠLOSTI
BRLOBAŠA

László Boros Gyevi daje dobar uvid u prošlost podravskih naselja te
o postosmanlijskim vremenima piše: Brlobaš je najdulje ostao majur,
„pustara”. Prema Dezsőu Csánkiju, 1757. godine dolaze prvi doselje-
nici, koji dobiju svoju sesiju, i koji započnu svoj život na taj način kao
da cio život žele tu proživjeti. Retrospektivu napučivanja daju nam
matične knjige.
Prvi upis potječe iz 1756. godine. Te godine 29. travnja Matej Grei-
ner dade krstiti svoje dijete, kršteni je kum Ivan Muton. Do 1760. go-
dine možemo nabrojiti 14 njemačkih obitelji koje su živjele na
brlobaškom imanju. Namjesničko je vijeće 1733. izdalo nalog da pro-
cijene mogućnosti na crkvenim dobrima, a opat Gyöngyössy već do-
lazi amo uputom da u Lukovišću, kao u središtu imanja, moraju
podići crkvu. No, čini se da naseljavanje Nijemaca nije njegovo djelo.
On je 1760. godine umro, a Csánki navodi da se 1748. lukoviško
dobro nalazi u rukama komore. Prema tome, komora je naseljavala
Nijemce. To naseljavanje, međutim, ne uspije (razlog nam je ne po -
znat). Oko 25 godina traje pokušaj da se Nijemci udomaće. Zatim
mjesto ustupaju Hrvatima.
U majuru Hruškovcu prvi hrvatski doseljenici bijahu Luka Ivić i
Matija Žarac. U selu prvi se nastanio Stjepan Janković (1764). Jan-
kovići su došli iz Tomašina (Tamási) a već od 1760. godine ovdje krste
svoju djecu. Druga obitelj, koja se ovdje nastanila, bila je obitelj Mate
Pavića. Neko vrijeme ovdje živi János Nemes i János Német, a za
njima dolaze Hrvati: Petar Horvat (1766), Ivan Pintarić (1767), Fra-
njo Hajdinek (1768), Novogradac, Vugrinec (1769), Čerljenec (1770),
Otrovanec i Đakovec (1771), Galić (1773), Mihály Szalay (1774), Ivo
Habjanac (1775), Juraj Gerebenek (1778), Josip Detelić i György Phi-
lipp. Prezime Philipp je kroatizirano te postade Filip, a Szalay, koji je

26