Page 27 - Frankovics_Szentborbas_20

tördelt_Layout 1 2014.07.14. 18:31 Page 25

U pismu se iznosi da postoji
opasnost da ovaj puk namjera-
vaju primorati na drugu vjeru,
kakva je u susjednim župama
(čitaj reformatsku, dapače, i
sam Teszáry je bio presbiter).
U pismu naziv Martinaca
navodi se u obliku Martinec,
no u njemu očitavaju se i druga
svjedočanstva: pučanstvo tada
je bilo pretežito kajkavskog go-
vora, a što će se mjesno pučan-
stvo, kako u svom narječju,
tako i brojčano, osvježiti novi
veći val pridošlica iz Slavonije
početkom 18. stoljeća.
Dobar poznavatelj povijesti
podravskih Hrvata László Bo -
ros Gyevi uostalom iznosi da prema pismu arhiđakona Šimokovića
1672. stanuju još u deset kuća, a i u drugim selima, osim Hetešina
(selo je kasnije nestalo), ima još nekih žitelja. Na martinačkom dobru
moglo je biti oko 30 kuća i oko 80 duša. Na brlobaškom dobru osam
velikih sela nalazilo se pred oslobođenjem od Turaka, dakle na dva
dobra bilo je ukupno 13 sela, a najveše od njih ima 10 kuća.

LITERATURA: Arhiv Hrvatske, Kaptolski arhiv, Zagreb, Korespodencija Be-
nedikta Vinkovića, ACA 99/1.; BALÁZS Mihály, FRICSY Ádám, LUKÁCS Lász ló,
MONOK István 1990. Erdélyi és hódoltsági jezsuita missziók I/1 1609–1616. Szeged;
GALAMBOS Ferenc 1942. A pécsi jezsuiták működése 1687–1728. Budapest; TUR-
ČINOVIĆ, Josip 1973 Misionar Podunavlja Krsto Pejkić (1666–1731). Kršćanska
sadašnjost, Zagreb

25