Page 55 - Kalendar_2019

doviti predmet u škole za koje to odredi glavni rav-
natelj županijskoga školskog okruga nakon
procjene kako se obrazovanje na jeziku „slavenske”
narodnosti može povjeriti ako učitelj u danoj školi
zna taj jezik. U Kozaru je bilo takvih učitelja te se
6
pokreće 1946./47. „slavenski odjel” u koji se upisu-
je osam učenika. Zadatak je povjeren učitelju Dra-
gutinu Nedučinu. Već za dvije školske godine sma-
njuje se broj učenika spomenutog odjeljenja, dok
podataka od 1950. do 1956. godine nema. 7
Školske godine 1957./58. svega troje učenika viših
razreda pohađa nastavu narodnosnog jezika.
Godine 1966. tri naselja sa sjedištem u Kozaru
imaju zajednički savjet naselja (Kozar, Romonya i
Bogád). Školu u Kozaru zatvorili su 1977. godine
kada je nju pohađalo tek 27 učenika u četiri niža Poklade („fašange”) u vrtiću 1960.
razreda. Već otprije učenici viših razreda odlazili godine: Janja Mufić, Jelica Jakobović,
su u bogadsku školu. Od tada su djeca iz Kozara Jelica Novaković
išla u školu u Bogad ili Pečuh.
8
Službenih zapisa o utemeljenju vrtića u Kozaru nema , iako po jednoj zabilješci
se dade zaključiti da je u zgradi iz koje je premještena škola počeo raditi vrtić 1948.
godine. Godine 1948. pišu Naše novine u broju od 16. prosinca kako je Ministarski
savjet jednoglasno odobrio osnivanje dječjih vrtića sa zanimanjima na hrvatsko-
srpskom jeziku u sljedećih deset naselja: Mohač, Kozar, Aljmaš, Sentivan, Gara,
Santovo, Kaćmar, Batanja, Lovra i Pomaz.
Po kazivanju Stane Miloš (Milos Istvánné) , prve odgojiteljice, vrtić je uteme-
9
ljen 1949. godine. Naime, ona je sudjelovala dvomjesečnom tečaju u organizaciji
DSJS-a i nakon dobivene diplome poslali su je u Kozar gdje se javila u bilježništvu
24. siječnja 1949. godine. Tadašnji aktivist DSJS-a bio je i Kozarac Vinko Crnko-
vić, koji je bio član Antifašističkog fronta Južnih Slavena od samoga njegovog
osnutka. Trebalo je nagovarati roditelje da upišu djecu u narodnosni vrtić (kozar-
ski državni južnoslavenski vr-
tić). Stana Miloš nije se primi-
la 1950. godine daljnjeg
doškolovanja. Nakon nje na
čelu vrtića je Sellei Józsefné
koja aktivira roditeljsku zajed-
nicu te se sve veći broj djece
upisuje u vrtić. Godine 1975. u
vrtiću se zapošljava Jelica Ja-
kobović (Horváthné Jakabovi-
cs Ilona). Ona ostaje u vrtiću
do mirovine i svojim radom
jača ulogu hrvatskoga jezika, Vrtićari u svibnju 1977. godine. Lijevo: tetica Anica Lauš
očuvanja kulture i običaja ko- Novaković, kuharica Walczer Józsefné, odgojiteljica
zarskih Hrvata. Osamdesetih Vadász Zoltánné, pomoćna kuharica Marica Vranešić
Popović, Jelica Jakobović

2019 HRVATSKI KALENDAR 55