Page 31 - Kalendar_2010

Blagdanski kalendar
Poklade

Poklade počinju nakon Sveta tri kralja (6. siječnja)

Između zime i proljeća poznate su u tome prijelaznom dobu poklade koje naši Hrvati
u Mađarskoj nazivaju raznim nazivima. Blagdan se u šokačkih Hrvata u Santovu,
Mohaču, Semartinu naziva poklade. U podravskih Hrvata istočno od Barče (okolica
Lukovišća) susrećemo nazive: fašenjak, fašenjek. Oni mladići koji su se zamaskirali
zvaše se fašenkuši. Za neuredno odjevenu osobu pak i danas se veli: zgleda ko
fašenkuš. U podravskih Hrvata zapadno od Barče postoji naziv fašenge, a dečki koji
su se obukli u maske nazivali su se fašenki, odnosno u Izvaru, dakle istočno od
Barče, postoji i naziv deda fašeng i baba kudelja. Ovdje se na mađarskom podruglji-
vo kazuje: čestit je kao „fašenga”, u značenju upravo suprotnoga. U Boljevu na
fašenk se skakalo i valjalo po zemlji za dobar rod kudjelje, upravo kao i kod druge
skupine podravskih Hrvata. Čakavski Hrvati u Hajmašu u sjevernoj Baranji, u blizi-
ni Dumvara (Dombóvár), praznik nazivaju fašinjak. Gradišćanski čakavski Hrvati u
Židanu okupljaju se na fašinjak, a u Hrvatskim Šicama na fašenjak. Pomurski Hrvati
zabavljaju se na fašnik. Katoljci osim naziva fašange znaju i za naziv poklade. U
baranjskom Katolju udvostručuje se naziv blagdana, o čemu svjedoči i pjesma:
„Fašange, poklade / Svaki svoju spopade / A ja moju Milicu / Pa š njom pod kaba-
nicu.” Bošnjački Hrvati u Baranji vesele se na fašange, dok bunjevački Hrvati na
vašange. U Gradišću na mesopust se okuplja mladež željna zabave, plesa i šale.
Sudionici povorke nazivaju se norcima.
Poklade se održavaju poslije Sveta tri kralja, pa sve do Pepelnice ili Čiste srijede
(Čiste sride, odnosno Čiste srede).
Uoči poklada čak i dani imaju zanimljive pučke nazive. U Podravini poznat je
sramotni pondeljak, odnosno sramotni pondeljek, glavobojni utorak, odnosno gla-
vobojni torek, vrtićeva sreda, lakomac ili lakomi četvrtak, odnosno lakomi četrtek,
plantavi petak, odnosno plantavi petek i mušićeva sobota. Ovi su dani zaštićeni
raznim zabranama, naime zabranjeni su radovi oko kudjelje, tj. na sramotni ponde-
ljek bila je sramota presti i tkati. Na glavobojni utorak ženama i djevojkama zabra-
njeno je presti, a koje naruše tabu, njima će boljeti glava. Na vrtićevu sredu nije bilo
slobodno presti, tj. da se vrti kotač na kolovratu. Vjerovalo se da ona žena koja tog
dana prede, njoj će se vrtjeti u glavi. U lakomi četvrtak također ne valja presti. Na
plantavi petek ona žena koja prede oplantavet će (postati će šepava). Na mušićevu
sobotu koja žena obavlja radove oko kudjelje tu će tijekom cijele godine napadati
mušice. Zabrane su se odnosile i na konje, naime na plantavi petak, odnosno petek
nisu upregli konje jer bi oni isto postali plantavi.
Hrvati u Santovu i Mohaču prije poklada u četvrtak održavaju male poklade ili
pokladice. Taj je dan posvećen djevojčicama i dječacima koji se tog dana zabavljaju

Hrvatski kalendar 31