Page 16 - Frankovics_Potonyi_templom_75

potonj tördelt_Layout 1 2014.07.25. 14:35 Page 14

Poslije oslobođenja Baranje od osmanske vlasti, 1687. g. obavljene
su kanonske vizitacije Pečuške biskupije, u kojoj je bilo 2.554 obitelji.
Godine 1703. Pečuška biskupija imala je tek 10 župa. Ot tog vremena
počinje oživljavanje katoličkog vjerskog života i povratak velikog
broja ranijih katolika koji su za vrijeme osmanske vlasti prešli na re-
formaciju. Taj su posao prije svih obavljali franjevci koji su se nasta-
nili u Pečuškoj biskupiji 1687. godine, dominikanci 1690., isusovci i
pavlini 1694., kapucini 1698. i agustinci 1702. godine u Pečuhu. Za -
hvaljujući njihovom radu, kao i djelatnosti svjetovnih svećenika,
prema podatcima obavljene kanonske vizitacije 1786/87. godine, Pe-
čuška biskupija je već brojala oko 150 župa i 600 filijala.
S hrvatskog i bosanskog područja doseljeni Hrvati bili su katolici
koji su se masovno doseljavali na oslobođena ugarska područja i uve-
like doprinijeli izmjeni postojećeg vjerskog stanja, jačajući time ka-
tolički život, naime pod Osmanlijama reformacija je trijumfirala i
učvrstila se, tako i u šomođskoj županiji, no ne u zadnjem redu i u
Podravini. Ovdje pojedine tvrđave bile su centri reformacije, kao što
i Sigetvar ili Siget (mađ. Szigetvár), Babovec (mađ. Babócsa), Čurgova
(mađ. Csurgó), Žakanj (mađ. Zákány), Legrad (mađ. Légrád, koji je
kasnije priključen Zaladskoj županiji; danas u Hrvatskoj) te Šomođ -
var (mađ. Somogyvár). U svim ovim naseljima brojčanost hrvatskog
stanovništva nije zanemarivo, naprotiv, bilo je najbrojnije.
Da bi od kraja 17. stoljeća katoličke crkvene županijske dijeceze
ponovno mogle stvarno i uspješno funkconirati trebalo ih je iznova
organizirati. U konsolidaciji Katoličke crkve od velike su uloge bile
donesene odredbe Tridentskog koncila. U duhu odredbi valjalo je
ostvariti princip rezidencije. Značilo bi to povratak visokog svećen-
stva u svoja izvorna središta, s druge strane pak, niže svećenstvo je
trebalo uzeti župe u svoje vlasništvo. Nadalje, trebalo je utemeljiti po-
povske seminare, naime uslijed manjka svećenika potrebni su bili
osposobljeni župnici. Podjednako tako valjalo je ostvariti i princip
vizitacije. Vodstvu crkvene županije prvenstveno trebalo je konsoli-

14