Page 13 - Frankovics_Potonyi_templom_75

potonj tördelt_Layout 1 2014.07.25. 14:35 Page 11

CRTICE IZ PROŠLOSTI POTONJE

U vezi s prošlošću podravskih hrvatskih naselja iznosimo podatke
Lászla Boros Gyevija koji smatra: Potonju pored Starina možemo
smatrati najstrijim naseljima ovoga kraja. U pisanim dokumentima
Potonja spominje se 1376. godine. Tada se naziva Poton, kasnije se
navodi kao Puthum (1513), Potol (1534), Pothon (1559) i Potonija
(1726). Danas se na hrvatskom naziva Potonja, a na mađarskom Po-
tony.
Poslije turske vlasti u popisu komore iz 1715. godine u ovom selu
žive: „Judex (knez ili „birov”) Nicolaus Berlag, Stephanus Pap, Lau-
rentius Živko, Joannes Csordás, Petrus Perodin, Thomas Gorian”.
U županijskom popisu iz 1720. nalazimo samo tri obitelji, i to: Geor-
gius Pap, Thomas Gorianacz, Joannes Csordás. Tri desetljeća poslije,
1752. godine u Potonji žive: Matheus Szekeres, Joannes pap, Joannes
Horvath, Matheusz Szilovics, Georgius Kosztrics.
Do 1752. nalazimo još uvijek samo četiri domaćinstva, četiri obi-
telji, koji će biti osnivači naselja: Gorjanac, Sekereš, Silović i Pap.
Ostali su negdje drugdje našli postojbinu. Pap je bio pandur na
posjedu. Ovdje se nastanio i pohrvatio. Ta obitelj postoji još i u 19.
stoljeću. Jedan svakidašnji događaj dao je impuls za dalji razvitak na-
selja. Mato sin Tome Gorjanca ženi se iz Sigeta, odakle „dopelja” za
ženu Anu Silović (Ana, Mato Silovich kdcser ys Szigeta – i u Sigetu
hrvatski se je pisalo!).
Stanovnici Potonje, kao i sva ostala brojna hrvatska naselja diljem
Ugarske, na hrvatskom su jeziku dobili svoj urbar, 15. ožujka 1767.
Općinsko poglavarstvo sastojalo se od ovih članova: „Martinus Szi-
lovics, Georgius Gorjanyacz, Thaodorus Recsán”. Trebamo istaći da
su mještani Potonje bili bogatiji od stanovnika susjednih hrvatskih
naselja, naime nerijetko imali su čak i iznad šezdeset jutara oranica i
livada, tako i obitelj Sartić i Gorjanjac (kasnije se prezime mijenja i
postaje Gorjanac). Iza imena dajemo veličinu njihova posjeda, tj. ve-

11