Kad-tad sve bi moglo doći na svoje, ako ne prije, onda na idućim izborima za četiri-pet godina. Ne baš sve, jer neobvezatan popis pučanstva te međuvremeno važne izmjene izbornog zakona dugoročno će odrediti uspješnost narodnosnih zajednica na parlamentarnim, mjesnim, županijskim i državnim izborima. Ne dođe li do priželjkivanih promjena, podaci popisa pučanstva odredit će mogućnosti i na sljedećim izborima, 2019. godine, za narodnosne samouprave.
Naime, po sadašnjim odredbama, oni se mogu raspisati samo u naseljima gdje se prilikom popisa pučanstva pripadnikom pojedine narodnosne zajednice izjasnilo najmanje 25 osoba. Osim toga nepotrebna zbrka stvorena je podvajanjem narodnosnih zajednica glede registracije za parlamentarne izbore. Naime njome je oduzeto pravo na glasovanje za stranačke liste, što je pripadnike narodnosti stavilo pred veliku dvojbu – glasovati za narodnosnu listu, koja ima minimalne izglede za punopravno zastupstvo, što je sada već potvrđeno registracijom i rezultatima parlamentarnih izbora, ili za stranačku listu koja ima stvarne mogućnosti za punopravno zastupstvo, čime stranke izravno mogu sudjelovati u radu vrhovnoga zakonodavnog tijela, odnosno preko vlasti i u budućnosti građana, njihova života u sljedeće četiri godine. Da bi stvar bila još složenija i nepovoljnija, registracija je počela s velikom neizvjesnošću, zakašnjelo, s druge strane pak otvorena do 16. dana prije mjesnih izbora, čime su pripadnici zajednice ostali zatečeni. Pod spomenutim okolnostima, ne zanimajući se previše za parlamentarne izbore, zapostavljajući za narodnosne zajednice toliko važnu registraciju za izbore mjesnih, županijskih i državnih samouprava. Ne govoreći o tome da je pred same izbore došlo do novih izmjena novog izbornog zakona. Stoga i nije čudo da je uz druge i registracija pripadnika hrvatske narodnosti za sada ispod svih očekivanja. Premda smo priželjkivali da ponovimo rezultate otprije četiri godine kada se registrirao 11 571 hrvatski birač, trenutno smo s 5 814 registriranih, barem za sada, ostvarili upola manje. A vrijeme polako istječe. Bliži se trenutak raspisivanja izbora, koji će odrediti broj zastupnika u mjesnim samoupravama, ali i broj mandata u državnoj samoupravi. Uistinu ne možemo biti zadovoljni, čak ni onda ako se očekuje da bi broj registriranih mogao i znatnije porasti do isteka roka registracije. No nije dovoljno samo registrirati se, nego jednako tako i glasovati. Naime pripadnici narodnosti, među njima i Hrvati, svojim glasovima odlučivat će o budućnosti svoje zajednice u idućih pet godina. Izvjesno je i to da će postojati dvije opcije, dvije državne liste koje će se boriti za prvenstvo, za broj mandata u Skupštini Hrvatske državne samouprave. Stoga je ovo posljednji poziv za sve pripadnike hrvatske zajednice da se što prije registriraju. U protivnom će legitimnost biti prilično uzdrmana. To neće popraviti ni činjenica da se nalazimo na trećemu mjestu iza romske i njemačke narodnosti, pa čak ni da smo po postotku registriranih u odnosu na popis pučanstva iz 2011. godine i znatno bolji (iznad 20%), pa ni to da veći dio drugih narodnosti znatno zaostaje za nama. Istina, kadšto manje, može značiti i više, ali nikako ne može biti opravdanje za neuspjeh, pogotovo ne za broj registriranih ispod svih očekivanja.
S. B.
