Državni tajnik za nacionalnu politiku izjavio je nedavno, u sklopu konferencije„Primjeri suživota u Karpatskome bazenu. Povijesno iskustvo: integracija narodnosti u Karpatskome bazenu“ , da mađarska vlada želi integrirati, a ne asimilirati narodnosne zajednice koje žive na njezinu prostoru. Narodnosne zajednice koje žive danas u Mađarskoj, od kojih su njih trinaest zakonskom normom taksativno navedene kao priznate narodnosne zajednice po temeljnom zakonu države, ustavu, državopravni su elementi. Državopravni vjerojatno i stoga što već više stoljeća žive na ovome prostoru te svojim radom i opstankom obogatili su državu u kojoj žive potomci nekadašnjih predaka. I jedni i drugi u tom bogaćenju bili su sastavni dio državnog uređenja i nacionalne mađarske države sa svojim jezičnim i kulturološkim posebnostima.
Tijekom protekla dva stoljeća, posebice 19. stoljeća u gradovima, a sredinom pedesetih godina 20. stoljeća u selima gdje je živio narodnosni živalj, dogodila se asimilacija, koja je danas desetkovala broj pripadnika narodnosti. Pripadnika još i ima, ali onih koji se izjašnjavaju da im je narodnosni jezik materinski, sve je manje i manje, a govornika narodnosnog kao materinskog jezika sa svim elementima poznavanja kulture i samobitnosti naroda kojem pripadaju toliko je malo da su takoreći neprimjetljivi. Uglavnom, svaka čast izuzetcima, oni koji 2016. kuhaju, plešu, igraju nogomet, jedre, hodočaste, zajedno ljetuju, rade u narodnosnim ustanovama u međusobnom sporazumijevanju rijetko se koriste materinskim jezikom.
Po spomenutome državnom tajniku, mađarska vlada namjerava nacionalne mozaike (narodnosti) uključiti u cjelinu mađarskog naroda kako bi zajedno tvorili jedinstvenu sliku, a u tom tijeku trebamo činiti sve ono kako ti nacionalni mozaici ne bi izgubili svoju jedinstvenu boju i oblik, donosi MTI. Dalje državni tajnik reče da nas je zajednička prošlost naučila kako smo zajedno sposobni za postizanje velikih rezultata, te ako poštujemo narodnosti koje žive s nama, tada će narodnosti biti glavni nositelji borbe ideje mađarstva. Dodao je da trenutno narodnosti imaju predstavnike u Mađarskome parlamentu koji mogu iznositi stavove vezane za svoju zajednicu i predlagati zakonske promjene koje su bitne za narodnosti. Pri tome je dodao da su mnogi strani političari i stručnjaci pozdravili predstavništvo narodnosti i vjeruju u taj sustav. Što znači, dodao je, da smo uspjeli osmisliti model koji će pomoći očuvanju samobitnosti narodnosti. Vjerujem, dodao je državni tajnik, da će narodnosti na nastupajućim izborima dati „PRAVE“ zastupnike u Mađarski parlament. On je uvjeren da očuvanje samobitnosti narodnosti i ostvarivanje njihovih zakonom osiguranih prava Mađarska predstavlja uzor koji trebaju slijediti i susjedne zemlje u njihovu odnosu prema mađarskoj nacionalnoj manjini.
Branka Pavić Blažetin
