Page 34 - Kalendar_2020

ovisiti. Mi smo ovdje prihvatili samo nekakav nacrt, ali sam uvjeren da ljudi ne
znaju kako bi to trebalo funkcionirati. Sve izgleda kao nekakav eksperiment, na-
dam se ne dugoročni i moramo vidjeti da li je to prava opcija. Ako nije, moramo
je mijenjati. Druge mogućnosti nema. Mi sada ulazimo u nešto što ne poznajemo.
O samom kongresu mislim da je bilo niz propusta. Nije dobro organiziran. Mi-
slim da ga je trebao biti sasvim drugačije, puno temeljitije i bolje organiziran.
Počev od tiskanog materijala, od pripremanja izborne komisije i da ne nabrajam
dalje. Na ovaj način se ne može suvremeno, moderno raditi, razgovarati o nacrtu
statuta, itd.
Stj. P. – Ja nadalje smatram da je osnovni problem ostao. To je pitanje tzv. dru-
ge obale što sam naveo i u mom referatu. Kakva će se suradnja odvijati s mađar-
skom vladom? Da li ćemo mi imati zaista kompetentne ljude za daljnju suradnju?
D. Š.: – Hvala na razgovoru.

* * *

(Narodne novine, broj 47., 22. studenoga 1990.)

I. zemaljska skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj
Ima za sve nas mjesta na ovoj Zemlji, rekao je zagrebački biskup
dr. Đuro Kokša

Dragi brate u biskupskoj službi, braćo i prijatelji, braćo i sestre!
U ime zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića i u svoje osobno,
čast mi je pozdraviti ovaj vaš savez, na ovom važnom zborovanju. Mnogo je boli,
teških stvari na takvom velikom prostoru kao što je raspon Hrvata gdje oni žive
u staroj domovini. Predgovornik je lijepo rekao, stvarno ocrtao, da je položaj Hr-
vata bio najteži u ovoj, što bismo mi mogli s domaćinskog kraja nazvati dijaspo-
rom. A to je zato što je takav bio i u domovini.
Zamislite narod koji se proteže od Beča – uzmimo široke granice – do Boke
kotorske i prelazi u Italiju, ili s druge strane, ako krenemo od Zagreba i dođemo
do rumunjskog Banata, pa onda opet po Mađarskoj, sve dok ne dođemo ovamo.
Nema smisla nikoga optuživati što nam je bilo najteže. Potrebno je da se razumi-
jemo. Možda bi jedna misao mogla biti od koristi. A to je sljedeća. Budući da se
nalazimo u Mađarskoj, Mađari kao i Hrvati, kao i Srbi, počinju svoje povijesti od
narodnih vladara. I to je u redu. Samo to možda nije sve. Ako se želi shvatiti ma-
đarsku povijest, srpsku i hrvatsku povijest s time da taj povijesni, historijski pre-
gled protumači nešto kako se sada nalazimo, onda je možda bolje početi od tur-
skog doba, jer više-manje, onako kako su nas Turci postavili, mi stojimo u biti i
danas plus da smo mi na jugu do danas u nasljeđe dobili veliku muslimansku
zajednicu. Ali kako smo mi porazmještani i u Mađarskoj, Mađari, mi, Srbi, to je
onako kako su nas Turci postavili i ostavili. Kolikogod to ima nacionalnih motiva
da mi počinjemo od narodnih vladara koje smo imali mi svi, i razumije se sve to,
i tako počinjemo. Donekle je to kao kad bi Talijani počeli povijest od Rimskoga

34 2020 HRVATSKI KALENDAR