Page 76 - Kalendar_2019

O jednoj dragoj sentivanskoj hrvatsko-njemačko-mađarskoj
obitelji

Prema prethodnom dogovoru, otišao sam krajem siječnja 2018. godine autobu-
som u Sentivan (Felsőszentiván) da napravim ovaj intervju s jednom razmjerno
mladom obitelji koja mi je privukla pozornost svojim općim vladanjem i pozitiv-
nim odnosom prema vječnim vrijednostima te hrvatstvu. Otac obitelji, Szilárd
Vörös, koji ima bunjevačkohrvatsko-mađarsko podrijetlo, a bio nam je studen-
tom tadašnjega srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog, i na kraju svojeg studija, od
15. siječnja 1992. godine, od službenoga međunarodnog priznanja Republike Hr-
vatske, hrvatskog učiteljskog smjera na Visokoj školi Józsefa Eötvösa u Baji izme-
đu 1989. i 1992. akademske godine. Njegova je supruga Csilla Vörös, ali nisu ro-
đaci, njemačko-mađarskog je podrijetla i također je pohađala istu visoku školu u
isto vrijeme kada i njezin budući suprug. Kada sam je pitao o njezinu manjinskom
podrijetlu, rekla mi je da ona, nažalost, ne govori njemački, ali da su tomu krivi
duboki povijesni uzroci. Rekla nam je ono što svi znamo, naime da su mnogi
Nijemci morali poći nakon Drugoga svjetskog rata na „malenki robot” u Sovjet-
ski Savez, da su neke deportirali u Njemačku, a od onih koji su ostali u Mađarskoj,
mnogi su se bojali javno govoriti na svome materinskom jeziku jer je politička
klima bila prema njima negativno nastrojena, stoga ona ne zna njemački.
Što se njihovih predaka tiče, Szilárdova je supruga po ocu Mađarica, a po majci
Njemica (Švabica). Prezime je njezine mame Frank, osobno ime Elizabeta, stari
su roditelji podrijetlom iz Sentivana: Johannes Frank i Bikića: Ana Faber. Szilár-
dova je punica bila privatna frizerka, pa je tako njegova buduća supruga Csilla
mnogo vremena provodila sa svojim starim roditeljima. Szilárdov je otac József
Vörös, čiji je otac poginuo u Drugome svjetskom ratu, pa ga nije ni poznavao.
Poočim mu je dao prezime Vörös, a Szilárdov se otac rodio kao Rezsneki. Szilár-
dova se mama zvala Ana Mihalović, a njezini roditelji Mate Mihalović iz Senti-
vana, a njegova supruga Petronela Baćić, rodom iz Bikića. Szilárdovi su roditelji
pokraj posla učili u takozvanoj večernjoj školi te stekli specijalizaciju. Svoju dje-
cu: starijeg Roberta i mlađeg Szilárda željeli su poslati na škole da steknu diplo-
mu, a u tome su i uspjeli. Szilárdov je brat u Senandriji (Szentendre) pohađao
vojnu visoku školu i stekao diplomu pogonskog inženjera za gradnju cesta i mo-
stova, poslije je u Stolnom Biogradu stekao diplomu inženjera površinske infor-
matike, u Budimpešti je dobio diplomu pravničkog inženjera, a u Pečuhu je zavr-
šio pravni fakultet i postao doktor prava. Slično pokušavaju svoju djecu školovati
i Szilárd i Csilla, Zoranovi i Milanovi roditelji. Daj, Bože, da im to i uspije u skla-
du s Božjom voljom.
Njihova djeca, stariji Zoran i mlađi Milan, naučili su i hrvatski, a uče i njemač-
ki, čak i engleski, osim, naravno, mađarskog jezika. Zoran je bio dobar učenik u
našoj pečuškoj Hrvatskoj gimnaziji Miroslava Krleže, a sada na Pečuškome sveu-
čilištu uči za građevinarskog inženjera. Milan pohađa prvi razred iste gimnazije.
Obojica su išla i u nulti razred da bi što bolje usvojili hrvatski jezik, a prije toga su
odlazili u Baju na privatne sate hrvatskoga jezika k jednoj nastavnici koja je Hr-
vatica podrijetlom iz Kaćmara. Zove se Katica Pančić. S njima sam vrlo dobro
mogao razgovarati na hrvatskome književnom jeziku. Lijepo mi je bilo u njihovoj

76
76 2019 HRVATSKI KALENDAR
TSKI KALENDAR
A
2019 HRV