Page 59 - Grobja_i_grobovi

80
racijski faktor ovdje je jedan od razloga opadanja broja pučanstva. Broj
porasta Nijemaca, osim poroda, pretpostavlja se i doseljavanjem. Nijemci
su glede toga pokazali pozitivan migracijski saldo. Županija je odredila sve
one koji nisu plaćali porez ili ga nisu mogli plaćati pa su više godina dugo-
vali, i na javnoj licitaciji im prodala zemlju. Po jednoj zabilješci, siromašni
81
kmetovi već 1833. odlaze u nadnicu pečuškim Bošnjacima.
Po oskudnim urbarskim podatcima, doseljeno stanovništvo nije dobilo
određenu površinu zemlje. Po katastru selo je 1886. imalo 1 544 kat. j. i
1 556 čhv. oranice, 19 j. i 506 čhv. vrtova, 176 j. i 1 038 čhv. livade, 141 j.
i 194 čhv. vinograda, 115 j. i 973 čhv. pašnjaka. Na 73 j. nisu: livade, 68 408 j.
vinograda, 59 424 j. pašnjaka. Na 75 563 j. ne plaćaju porez. Broj posjednika

je 367 s dohotkom 2 324 888 fti. Porez plaćaju 4 649 ft. Po veličini posjeda
0–1 jutro ima 70 osoba, 1–3 j. 43 osobe, 3–5 j. 212 osoba, 5–10 j. 29 osoba,
10–15 j. 20 osoba, 15–20 j. 5 osoba, 25–30 j. 1 osoba. Usitnjavanje površina
samo se djelomice može objasniti nasljedstvom. Bilo je i takvih koji su se
zadužili, a posjed su im prodali za dugove.

80 Milan Mesić, Međunarodne migracije, Societas, Zavod za sociologiju, Zagreb, 2002. str.
330-332.
81 Tu problematiku spominje u svojoj knjizi o bosanskim Hrvatima etnolog Đuro Šaro-
šac. Analizirajući dobrim dijelom ekonomsku osnovicu seoskog života dr. Šarošac detaljno
govori o gospodarskoj pozadini bosanskih Hrvata, ili Bošnjaka kako sami sebe nazivaju
Hrvati u okolci Pečuha. Istovremeno autor govori i o problematici migracije. Detaljnije vi-
djeti, Đuro Šarošac, Bosanski Hrvati u okolici Pečuha, Biblioteka Dunav, Budimpešta, 1991.
57