Page 42 - Grobja_i_grobovi

58
Santovo ili Bačko Santovo prvi puta se spominje za vrijeme kralja sv. Stje-
pana (1000.–1038.) pod nazivom Zantow. Selo se prostire na 6855 hektara.
To je naselje kralj Stjepan I. s 30 kuća, 12 ribara, kapelom i otokom Oba-
59
da darovao opaticima iz vesprimske doline. Kralj Koloman (1095.–1116.)
1108. g. službeno je potvrdio tu darovnicu. U tom odnosno u tim pisme-
nim dokumentima posebno se ističe da selo u vlasništvu je opatica. Opa-
tice su imale pravo na organiziranje i održavanje sajmova, vašara te su i
s primanjima sajmova raspolagale opatice. Kao i neki drugi krajevi i ovaj
je kraj bio naseljen slavenskim življem, tu činjenicu potvrđuje i ime su-
sjednog naselja Dajboga. Godine 1403. selo je pripadalo posjedu Jakoba
i Davida Lack de Zanto, a nakon dvije godine ono se spominje i pod ime-
60
nom Herczeg Szántó. Za vrijeme turske okupacije selo se spominje pod
imenom Santovo, a ranije se koristio i naziv Marharthszántó. U turskim
deft erima registrirano je da je Santovo, koje se u to vrijeme bilo u nadlež-
61
62
nosti somborske nahije 1533. g. imalo devet porskih kuća i da svi stanov-
nici sela pobjegoše ispred ubirača poreza. Pod vladavinom turske oligarhije
kršćani, katolici u Bačkoj potpadali su pod beogradsku biskupiju. Godine
1649. Marin Ibrišimović beogradski biskup u Santovu krizmao 350 duša.
U to vrijeme u Santovu je već bila crkva i selo je imalo oko 120 kršćanskih,
katoličkih kuća. Godine 1699. Santovo je imalo 47 domaćinstava, 1714. g.
31 a g. 1720. dvadeset poreznih obveznika, 1724. g. selo je imalo 30 kućan-
stva a 1725. g. 54 posjeda. Podžupan Ivan Zadić 1727. g. temeljem nekog
specifi čnog cenzusa infi rmirao je nadležne o tome da Santovo ima 126
63
šokačkih kuća od kojih nemaju svi svoja zemljišta i vrtove. Kako to Živko
Gorjanac u svom radu o hrvatskom govoru sela Santova piše prilikom sre-
64
58 Živko Mandić, Pismu piva prilipa divojka – Ostvaraji uma i duha santovačkih Hrvata,
Croatica, Budimpešta. 2011. str. 13.
59 Živko Gorjanac, Hrvatski govor Sela Santova, Bajapress, Baja, 2004. str. 6.
60 Isto, str. 6.
61 Defter ili tefter turska je riječ, znači popis ili računsku knjigu.

62 Nahija je turska riječ, znači upravnu jedinicu ili kotar.
63 Cenzus je bio državnog karektera s prvobitnom nakanom spoznaje o mogućim osoba-
ma, kućanstvima koji mogu plaćati porez, točnije dodatne poraze mimo obvezatnih deseti-
na itd. Informacije o nekim narodnostima tako i o Šokcima u to vrijeme nije bia relevanta
gelede nacionalne podrijetla već su prije svega željeli saznati vjersku i nekom smislu klutur-
nu pripadnost.
64 Isto, str. 7.
40 40