Page 198 - Grobja_i_grobovi

143
mirivanja i u pograničnim selima. Tito je u to vrijeme proglašen općim
neprijateljem socijalizma, Hrvati u Mađarskoj taj su period teško proživjeli,

međutim, unatoč psihičkoj i fizičkoj agresiji vlasti, Šokci i drugi hrvatski
subetniciteti sačuvali su svoj identitet, norme i vrednote svojih entiteta.
Tim ne želimo kazati da taj period nije utjecao na identitet, ali je na sreću
uzrokovao znatno manje štete nego li se to hipotetički moglo pretpostaviti.
U vremenu između dvaju svjetskih ratova izvršena je tiha mađarizacija.
O jezičnoj kulturi, o matičnoj, odnosno matičnim domovinama, povijesti,
književnosti i povijesnim osobama jako se malo učilo. Naravno, i to je utje-
calo na etničku svijest narodnosti u Mađarskoj. U to vrijeme, a čini nam se
da ni kasnije, Hrvati nisu dobili svrsishodnu političku pomoć od Hrvatske.
Taj odnos matične domovine i hrvatskoga pučanstva ograničio se na kul-
turnu, prvenstveno na folklornu suradnju, na sudjelovanje hrvatskih an-
sambala iz Hrvatske u Mađarskoj, na programe koje su hrvatske zajednice
u Mađarskoj dobile kao „poklon” od matične domovine.
Mađarsko se društvo mijenjalo i za vrijeme monolitnog sustava, dakako,
značajne su se promjene odvijale nakon promjene društvene strukture; te
promjene donijele su nov demokratski sustav, ali su manjine, budući da
nisu bili sudionici relevantnih društvenih promjena, ostale na margini po-
litičkih i drugih zbivanja.
Semartin, Vršenda i mnoga druga naselja i u drugim županijama Ma-
đarske, ona naselja koja su nekada bila karakteristično hrvatska, nakon vi-
šestoljetnog egzistiranja stigla su u opasnu zonu samog opstanka. O toj či-
njenici politička elita i njihovi opslužitelji ne govore niti poduzimaju mjere
koje bi barem osporile te negativne pojave.
U Mađarskoj se mnogo govori o neljudskim, antihumanim događajima,
o deportiranju Židova, Roma i Nijemaca. Uopće se ne govori o deportira-
nju Hrvata. Očito to nije tema koja bi zainteresirala i zaintrigirala mađar-
144
sku javnost. Ta tema uopće ne interesira hrvatsku elitu u Mađarskoj, a još
su manje glede toga znatiželjni u matičnoj domovini.

143 Ivo Đurok, Država, narod i nacija u Titovoj politici, Print Com d.o.o. grafi čki inžinje-
ring, Tuzla, 2011. str. 137-139. 161-165.
144 Hrvate u Mađarskoj deportirali su u Jugoslaviju, cijele su obitelji silom odvezene iz
Vršende, Katolja i nekih drugih šokačkih naselja u Jugoslaviju. Veći dio se tih ljudi vratio a
mnogi su ostali u Jugoslaviji.
196