Page 146 - Grobja_i_grobovi

Stanovnici sela dužni su obrađivati svećeničku zemlju: pokositi livadu,
skupiti i prevesti sijeno. Osim toga, dužni su sudjelovati kod popravaka ke-
mendske crkve i župne kuće, isto kod vojničkih štala – postelje i posteljinu
redovno mijenjati. Dužni su raditi i na popravljanju državnih putova i mo-
stova te na čišćenju dunavske obale. Birov i eškuti nemaju nikakve povlasti-
ce. Imaju dva njemačka prosjaka koje izdržava selo.
1828. selo ima 89 kuća, 94 obiteljskih glava, među njima su 4 Mađara,
53 Nijemaca i 37 Šokaca. Ukupno 16 mađarskih, 324 njemačkih i 283 hrvatska
stanovnika. Od toga su kmetovi 68, kućni želiri 20, braća 7 osoba. Muška-
raca starijih od 18 godina ima 19. Oranice su 572 ½ jutara, livade 327 kosa,
vinograda ima 155 ¼ motika. Broj stoke: volova 21, krava 20, konja 29,
ovaca 85, svinja 53.
Selo je 1850. imalo 16 mađarskih, 324 njemačkih i 283 hrvatskih stanov-
nika. Okućnice s vrtovima iznose 40 jutara. Oranice su II. klase, 933 jutra,
livade 337 kosa, vinogradi II. klase, 575 motika; imaju rogate stoke 147 grla,
konja 127, svinja 901, ovaca i koza 264. Urod crnog vina 1 200 akova, šilera
395 akova, bijelog vina 116 akova, imaju 6 kotlova za peći rakiju, porez im

je 12 ft. Selo je popilo 5 akova rakije, 6 akova piva i 5 akova vina. Mesnica je
zaklala i prodala 10 krava, 6 teladi, 20 ovaca i 6 svinja. Selo je 1870. uništio
požar. Izgorjelo je 40 kuća i 44 gospodarske zgrade, bez krova je ostalo 56
obitelji, jedna osoba je umrla, a materijalna šteta iznosila je 22 400 ft .
Veličine posjeda 1938. godine: po 40 jutara ima 5 domaćina, po 30 j.
2 domaćina, po 20 j. 8 domaćina, po 10 j. 35 domaćina, po 5 j. 28 domaćina,
po 3 j. 34 domaćina, 1 j. 19 domaćina, ispod jednog jutra ima 7 domaćina.
Ukupno 62 Hrvata imaju posjede.
Vodica nas je potaknula da pišemo o njoj i njenom stanovništvu. Nema-
mo dovoljno dokaza za uvid jesu li poslije dolaska Mađara Slaveni stalno
ostali tu. Teško je dokazati što se dogodilo tih dugih stoljeća. Vjerojatno
da za vrijeme Turaka nije svatko napustio selo i tako je sačuvano ime, a ni
izvor nije pao u zaborav. Činjenica je da su napučeni šokački Hrvati ponov-
no otkrili ljekovitu moć izvora. Po legendi, i tu se ukazala Majka Božja.
121

121 Takvih ili sličnih legendi u Hrvata ima više. Sličnosti glede toga ima i u Podravini.
O tome detaljno vidjeti, Đuro Franković, Drvo nasred Podravine – Usmene pripovijetke,
Izdanje demokratskog saveza Južnih Slavena u Madžarskoj, Tankönyvkiadó, Budimpešta,
1986.
144