Page 144 - Grobja_i_grobovi
P. 144

Naselje se prvi puta spominje 1211. g. Među poveljama Arpadovića to selo
               nije navedeno. Riječ  maraza  slavenskog je podrijetla, vjerojatno potječe
               od riječi mraza, pozivajući se na geografski položaj i klimu tog područja.
               U doba turskog osvajanja selo je prazno, napučeno je ponovno kada Turci
               napuštaju Baranju. Godine 1710. u selo dolaze Šokci iz Bosne. Dolazak ka-
               toličkih Šokaca rado je prihvaćala i crkva. Seobe Šokaca dosežu vrhunac u
               posljednja dva desetljeća XVII. stoljeća, velika seoba registrirana je u spi-
               sima po vremenskom slijedu 1697. kada u Bosnu, sve do Sarajeva, prodire
               austrijska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog. Iselilo je
                                             119
               tada oko četrdeset tisuća kršćana,  večim dijelom katolika. O tome nema-
               mo točne podatke da od tih iseljenih kršćana koliko je migriralo u Baranju
               u Bačku, niti imamo uvjerljive podatke o tome da masovnim dolascima
               prebjega iz Bosne s katoličkim doseljenicima koliko je došlo pravoslavnog
                                               120
               pučanstva, mahom iz istočne Bosne.  U Marazu pravoslavni kršćani nisu
               pristigli, doselili su samo Šokci, kršćani, katolici.
                  Po popisu iz 1721. broj kmetova je 19, neoženjenih muškaraca ima 2, od
               doseljenika 2 ne plaćaju porez, ukupno ima 23 osobe. 1732. od 34 kmeta
               29 je Hrvata i 5 Nijemaca, zemljoposjednik je pečvarski opat. Posijana po-
               vršina donosi uroda: žita 143 p. mirova, ječma 20 p. mirova, zobi 6 p. mi-
               rova, kukuruza 135 p. mirova, vina je urodilo 15 urni. Broj stoke: 8 volova,
               14 krava, 1 mlade stoke, 5 konja, 24 bravaca. Broj domaćina 9, kućni želir
               jedan, udovica jedna. Polja naselja 1733. nisu izmjerena, zajedno ih obra-
               đuju. Zakup Hrvati plaćaju u gotovini, Nijemci u porezu imaju povlastice.

               Po sporazumu, svaki je dužan dati 1 dan tlake i za cijeli posjed 6 ft. Šume za
               žirovinu ima samo za 50 komada svinja.
                  Selo pripada vršendskoj župi. Stanovnici pokose svećeničku livadu i sa-
               kupe sijeno. Od bračnog para dobije 1 mirov žita, parovi koji stanuju s ro-
               diteljima daju samo pola, vinogradari 2 medije vina. Godišnji dohodak od

               sela iznosi 20 ft. 92 krajcara. Pristojba za krštenje 25 krajcara, uvod trudne

               žene 5 krajcara, vjenčanje 1 ft., pokop odraslog 50, a djeteta 25 krajcara, go-
               dišnji prihod 5 ft. 26 krajcara. Crkvu su sagradili 1736. od drveta i pletera,

               pokrivena je trskom i posvećena je sv. Josipu.


                 119  Detaljno vidjeti, Vladimir Rem, Tko su Šokci, isto, str. 25.
                 120  Isto, str. 26.
                                              142
   139   140   141   142   143   144   145   146   147   148   149