Page 41 - Frankovics_Totujfalu
P. 41

totujfalu_Layout 1  2015.07.05.  19:42  Page 39






              – trebalo se „boriti”! U tim nastojanjima Hrvata, Srba i Slovenaca u
              Mađarskoj moglo se računati na podršku Titovljeve Jugoslavije, Sa-
              vezničke kontrolne komisije u Mađarskoj, u kojoj su se nalazili pred-
              stavnici pobjedničkih sila, dakako i jugoslavenski predstavnici te na
              potporu Komunističke partije i Stranke malih posjednika u Mađar-
              skoj. Ova druga stranka bila je pobjednikom na izborima 1946. go-
              dine pa i sam župnik Iselstrőger navodi u Historia domusu da su
              mještani većinom orijentirani prema ovoj stranci.
                Naredne 1947. godine u Mađarskoj se održavaju novi izbori. Pre-
              varom (plavi glasački listići) i potporom povjerenika Kremlja namješ -
              tena je pobjeda ljevičarskih stranaka i njihovih saveznika Seljačke
              stranke. Nije bilo upitno za koju stranu se je opredijelilo zemaljsko
              „južnoslavensko” vodstvo provodeći žustru kampanju putem svojih
              novina.
                Međutim u Podravini najviše pristaša imala je Stranka malih
              posjed nika, ali su i druge stranke imale svoje članstvo. Zanimljivo je
              navesti da među utemljiteljima mjesne Komunističke partije u Luko-
              višću bilo je njilaša, naime „sitnim se ribama” praštalo, te su i na taj
              način inkorporirani u novu strukturu vlasti.
                Župnik Alajos Iselstsrőger ostao je vjeran svojim principima i na-
              čelima, ali ne i tako obećanju, naime u Historia domus 1947. godine
              upisuje da se više neće baviti politikom.
                U područjima nastenjima našim življem nije bila ista situacija, kao
              primjerice u Bačkoj, gdje su se partizanskom pokretu priključili, kako
              bunjevački, tako i šokački Hrvati. Poznati su i braća Filakovići iz San-
              tova koji su pali u borbama narodnooslobodilačkog pokreta. Arhiv
              Jugoslavije u Beogradu čuva pismo književnika Antun Karagića
              (Gara, 1913. – Pečuh, 1966.), koji se iz Riđice (naselje odmah pored
              granice s jugoslavenske strane) obraća Titu, žaleći se, naime, što je
              bezrazložno dopao u zatvor jugoslavenskih partizana. Iz popratnih
              dokumenata nisam uspio razabrati je li se ovo dogodilo slijedom pri-
              jave njegovih suseljana, zavidnih bezzemljaša, budući da je bio vlas -

                                                                            39
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46