Page 54 - Frankovics_Potonyi_templom_75
P. 54

potonj tördelt_Layout 1  2014.07.25.  14:35  Page 52






                 TOPONIMI POTONJE / POTONY DŰLŐNEVEI


              Raniji naziv Potonje javlja se u obliku Puthum, Pothun,temože se
              dovoditi u vezu s pod + hum tj. mjesto pod humkom, odnosno bri-
              jegom, ili visom, na što upućuje i sama konfiguracija tla. U nazivu
              susjednog Lukovišća isto se uočava dvojni naziv tj. lug + vis, znači
              lug ili šuma na visu (brijegu). U Podravini visovima ili humkama
              nazivana su ona područja koja iz vode izviruju. U mađarskim nazi-
              vama naziru se isti oblici, npr. u nazivu susjednog Kastélyosdombóa
              (domb = brijeg), ili u nazivu Drávafoka (fok = vis, brijeg, humka).
                No čak se dvojnim nazivom imenuju i sva ostala hrvatska sela u
              tom djelu Podravine.
                Značilo bi to da Potonja, Starin (ili mađarskim nazivom Dráva -
              sztára), jednako tako i Bogdašin (mađarski Bogdása, znači Bog +
              daje, odnosno, bog koji daruje; čiji se lik nazire u slavenskoj, odnosno
              hrvatskoj poganskoj vjeri) u svom nazivu krije hrvatski naziv, što nas
              upućuje da su ovdje u srednjem vijeku živjeli Hrvati.
                Toponimi podravske Potonje odražavaju i način gazdovanja, zem-
              lja koja je bila u vlasništvu sela (Selska livada), stočarenje (Veliko plan-
              dišće, Plandišće pod šumom, tj. mjesto za plandovanje rogate stoke,
              kao i Birkašnica. Nekoć je vlastelinstvo raspolagalo Štagljiišćem. Po-
              tonja je vremenom raspolagala rasplodnom stokom (bikom) – što se
              očituje u nazivu Bikarét. Da je Podravina bila vodenasto područje,
              kuda je voda Drave izlila, svjedoče nazivi poput: Cret, Pljoščina i Trza -
              kovica (ovaj je potonji naziv u vezi s nazivom vodostaja, odnosno
              opadanjem vode). Iz naziva toponima mogu se iščitavati i nazivi bi-
              ljaka koje su uzgajivali mještani, npr. proso (Prosje), repu (Repašica)
              i raži (Ražnjevo). Žene sijale su konoplju (Konopljišće, Močila) koja
              je služila u razne svrhe. Selo je imalo i svog učitelja kojemu su osigu-
              rane oranice (Meštrovina), itd.


                                             ***

              52
   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59