Ostavili smo iza sebe tjedan kada je mađarska javnost bila zaokupljena planom vladina proračuna za nastupajuću 2015. proračunsku godinu. Generacija smo suočena s porezima, kao u vrijeme kralja Matijaša. Posebni porezi na trgovinu, banke, energiju i telekomunikacije, a sada je u planu donošenje zakona kojim bi se oporezivao internetski promet (porez na prijenos podataka), plaćale bi ga navodno telekomunikacijske kompanije i davatelji internetskih usluga.
Prema nacrtu zakona, porez bi iznosio 150 forinti (0,48 eura) po prenesenom gigabajtu pri čemu kod fizičkih osoba, kako je navedeno u prijedlogu, mjesečno najviše 700forinti (2,29eura), a kod pravnih osoba5000forinti (16,33eura). Iz vlade kazuju kako se nadaju prikupiti dvadesetak milijardi forinti (65,3 milijuna eura), pa se računa kako će gigabajti biti oporezivani samo do određene razine, odnosno kako će svaka kompanija imati određen maksimalni iznos internetskog poreza koji može uplatiti. U nedjelju je u Budimpešti održan velik prosvjed protiv oporezivanja internetskog prometa, deseci tisuća ljudi udružili su se u Facebook grupu protiv spomenutoga poreznog nameta.
Nije, naravno, u pitanju čisti porez, nego neki oblik onoga što se obično svrstava u skupinu parafiskalnih nameta iliti poreza koji se službeno ne zove porez. I ne pogađa izravno građane, no poučeni iskustvom, nema kako bi veliki dio opterećenja kompanije prevalile na korisnike.
Iza nas je i tjedan zahlađenja odnosa sa SAD-om, izjava o mogućem istupanju iz EU-a. Internet su izmislili Amerikanci, kao slobodnu mrežu protoka informacija bez autoriteta, mrežu na koju se može spojiti bilo tko. Čitam sljedeću rečenicu iz tiska: Što god tko mislio o Americi, ta zemlja je, barem prije, bila maksimalno otvorena. Teško je zamisliti situaciju u kojoj internet smisle Europska unija, Rusija, Kina, neki japanski konzorcij ili netko drugi, i onda ga učine dostupnim svima, besplatno! Amerikanci su napravili baš to, zbog njih uživamo u internetu danas po uistinu pristupačnim cijenama, i zbog toga je pristup internetu u nekim zemljama uvršten u temeljna prava poput prava na boravište ili pristup pitkoj vodi.
Brojni su se sindikati usprotivili planiranom porezu i spremni su podržati sve prosvjede protiv poreza na internet. Mnogi smatraju da bi ovaj porez otežao društveni razvoj te bi ometao gospodarske interese Mađarske. Ako se zakon usvoji, to bi bio korak natrag, u digitalno kameno doba, a jaz s razvijenim zemljama bi se proširio. Štoviše, zakon bi značio uvođenje cenzure s obzirom da je internet jedini izvor vjerodostojnih informacija za mnoge.
Stoga se mnogi pribojavaju, ne samo povećanja ukupnoga poreznog opterećenja nego i ograničenja temeljnih demokratskih prava i slobode.
«Taj potez... slijedi nakon vala neugodnih Orbánovih protudemokratskih mjera koje Mađarsku guraju sve dalje od Europe», kažu u priopćenju za javnost organizatori skupa nazvanog «100 000 protiv internetskog poreza».
«Ta će mjera narušiti pravo pristupa internetu, produbiti digitalni jaz između ekonomski snažnijeg i slabijeg sloja mađarskoga društva te ograničiti pristup internetu siromašnim školama i sveučilištima», dodali su.
Branka Pavić Blažetin
