I Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, pridružio se nizu događanja u hrvatskoj kulturnoj, književnoj i povijesnoj javnosti obilježavajući stotu obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.). Naime, u sklopu XII. Međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa koji se u Pečuhu održava dvogodišnje, dakle već 24 godine, jedna od dionica Skupa bila je posvećena temama koje su se bavile velikim AGM.
Matoševa Mòra – Knjiga sa sedam pečata;Odnosi fantastičnog i satiričnog u Matoševim novelama; Princip suprotnosti u Matoševim humoreskama;Theatralia Antuna Gustava Matoša;Poredbe i poredbeni frazemi Antuna Gustava Matoša; A. G. Matoš i Josip Kosor... Govoreći o spomenutome Skupu, vrijedno je naglasiti kako je on prostor za nastup mlađih hrvatskih intelektualaca koji su završili ili završavaju fakultetske i doktorske studije, a iz redova su hrvatske zajednice u Mađarskoj. I imaju priliku nastupiti, raspravljati i sjediti za istim stolom s najvećim imenima kroatističke znanosti i misli danas u Hrvatskoj. To više upada u uoči nesudjelovanje Skupu onih za koje mislimo kako bi im ondje bilo mjesto. Kako kažu organizatori, mnogi su zvani s «hrvatskih studija» u Mađarskoj, i zovu se, neki se odazivaju, a neki ne. Ah, ta uska varoš, ah, ti uski ljudi (O,ta uska varoš, o tiuski ljudi) kazao bi Matoš.
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, u suradnji sa svojim partnerima od kojih je prvi put ove godine u organizacijskome smislu i Zavod za kulturu Hrvata u Vojvodini priredio skup o kojem se govori ovih dana od Zagreba do Pule, Dubrovnika i Osijeka, Zadra, Tuzle, Kaniže i Fićehaza, Sambotela i Pečuha, Subotice, Vinkovaca, Segedina, Güttenbacha, Baje... I k tome se kazuje kako su Skup priredili Hrvati u Mađarskoj... U rukama se vrti zbornik radova s XI. Međunarodnoga kroatističkog znanstvenog skupa koji je ugledao svjetlo dana 2013. godine u izdanju Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, s pedesetak znanstvenih uradaka, na 617 stranica, s temama koje se duboko dotiču i položaja i svekolike problematike Hrvata u Mađarskoj, na etnografskoj, književnoj, jezikoslovnoj, geolingvističkoj, dvojezičnoj, književnopovijesnoj, prevoditeljskoj, vjerskoj, sociolingvističkoj, povijesnoj, identitetsko-nacionalnoj odrednici.
Ovih sam dana bila u društvu ljudi koji promišljaju nad pitanjima kao što su, primjerice, optimizam, svekolike krize, sloboda, neoliberalni totalitarizam, o odnosu globalizacije i kulture i identiteta, hrvatskom identitetu i ulozi zavičajnosti, autoritetu, ljubavi i mržnji, dokolici, provinciji, politici pa i manjinskoj, slabosti demokratskih tradicija, masmedijskim manipulativnim sadržajima... Oni pokušavaju i čitati znakove vremena, znakove pokraj puta kojima prolaze, i iznose javno svoje mišljenje..., promišljajući o Staroj pjesmi, iz 1909. godine, koja je i danas nova...
Branka Pavić Blažetin
