Ljudi koji žive uz vode imaju širinu te vide cilj i ušće velike rijeke, zamišljaju mora u koje ona plovi i s kojima se stapa. Brodovi i danas danima putuju oceanima kako bi stigli do sigurne luke. Rijeke izviru kao sićušni potoci u planinskim i brdskim izvorima te teku, šire se, neke postaju toliko moćne da gutaju sve okolne riječne pritoke šireći svoje korito i polako vijugaju prema svome moru u koje se ulijevaju u širokim i rascvjetalim deltama. I Europa ima svoje rijeke, svoje Amazone, žile kucavice koje hrane i skupljaju ljude, i prave gradove na svojim obalama. Ima prekrasnih kanjona.
Meni je stalno pred očima zeleni, toliko zeleni kanjon Zrmanje u svojoj ljepoti, a ljudima uz Dunav i Dravu, Muru rukavci i obale, kanjoni i vijuganja ovih rijeka. Hrvati u Mađarskoj žive uz rijeke i potoke, jezera, vole vodu. Kao da su dolazeći prije više stotina godina u ove predjele tražili vodu koja ih hrani, koja im i prijeti, koja je izazov. Romantične obale, na kojima su nastajale i nastaju, nestaju civilizacije. Teku kroz krajolike, mijenjaju boju i same se mijenjaju. U stalnom su pokretu. Njihova su staništa danas zaštićena područja. Rezervati biosfere s pticama močvaricama rijetkim, sve rjeđim, biljnim i životinjskim vrstama. Orao štekavac, njih 230-ak, veličanstvena je ptica, simbol prirodnih vrijednosti rijeka Mure, Drave i Dunava, Europske Amazone. Najveća gustoća orla štekavca nalazise u pograničnom području Mađarske, Hrvatske i Srbije. Park prirode Kopački rit (Hrvatska), Nacionalni park Duna–Drava (Mađarska) i Poseban prirodni rezervat Gornje Podunavlje (Srbija) dom su više od 200 zimujućih jedinaka. Orao štekavacvoli velika i povezana poplavna područja sa starim stablimana kojima se može gnijezditi i gdje nalazi dovoljno plijena – uglavnom riba, ptica močvarica i sisavaca – za prehranu. Velika zaštićena područja imajuključnu ulogu u očuvanju i blagostanju štekavacajer su tamo najmanje ometani ljudskim djelatnostima. Stoga su prekogranični konzervatorski naporiod životnog značenja za njihovo očuvanje, kao i za očuvanje brojnih ugroženih ptica koje se koriste rijekama i njihovim netaknutim poplavnim područjima za razmnožavanje, odmor i prehranu. Bolje znanje o najboljim područjima za zimovanje pomaže osnažiti napore za očuvanje tih područja. 600 000 ha područja rezervata biosfere nominirala je Hrvatska i Mađarska za UNESCO-ovu zaštitu 2012. godine. Srbija je 2013. nominirala svojih 177 000 hektara Podunavlja za UNESCO-ov program zaštite «Čovjek i biosfera», Austrija i Slovenija trebale bi dodati i svoje dijelove »Europske Amazone» te upotpuniti ovu petodijelnu slagalicu međunarodnog Rezervata biosfere »Mura–Drava–Dunav'». Dan Dunava sastavni jedio suradnje podunavskih zemaljai proslavlja se u svih 14 zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svijest za očuvanje rijeke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se djelovalo na razumnu uporabu vodenih zaliha. Voda je život. U njoj se rađa život i bez nje nema života. Ona je luka u kojoj tražimo i nalazimo mir. Neki na svojim rijekama, neki na svojim morima, hraneći se šumovima i zvucima njezina udaranja na obale života.
Branka Pavić Blažetin
