Već mjesec i po dana je prošlo otkada su narodnosni glasnogovornici prisegnuli u Mađarskom parlamentu i primili glasnogovorničke mandate. Otada ih je primio premijer Orbán, predsjednik Áder, poslušali su ministra ljudskih resursa Zoltána Baloga, a primio ih je i zamjenik premijera Zsolt Semjén. Utemeljen je i parlamentarni Odbor za narodnosti (Magyarországi nemzetiségek bizottsága) čijeg je predsjednika i dopredsjednika izglasovao parlament na prijedlog predsjednika parlamenta, temeljem prijedloga narodnosnih glasnogovornika. Odbor je započeo svoj rad. Narodnosni glasnogovornici upoznaju se sa svojim pravima i mogućnostima, s financijskim okvirima djelovanja svojeg ureda i osoblja u njemu. Saznajemo kako će hrvatski narodnosni glasnogovornik imati svoj ured, uz onaj u Budimpešti, gdje ga imaju i svi ostali parlamentarni zastupnici, s pratećom infrastrukturom i u Pečuhu. Troškove ureda snosi parlament, a osoblje, tajnica i savjetnici, mogu se angažirati u visini primanja parlamentarnog zastupnika (glasnogovornika) 748 tisuća forinti mjesečno. I sada kako dalje? Kome će i kako, u kojoj bazi oni referirati o svome radu u Mađarskom parlamentu, kako će i na koji način formirati svoj ured? Imaju li pravo ako i neformalnog utjecaja i uputa o tome sastavljači parlamentarnih državnih narodnosnih lista, skupštine državnih narodnosnih samouprava, ili?! Narodnosti nemaju parlamentarnog zastupnika u najvišem zakonodavnom tijelu Mađarske, ali imaju sve, njih 13 zakonom navedenih, parlamentarnoga glasnogovornika, bez prava glasa, koji može itekako zastupati interese svoje narodnosti, može dati mišljenje u svezi s pitanjima koja se odnose na život Hrvata u Mađarskoj. Koja su to pitanja od osobite važnosti? Političkog. Prvo je i najvažnije ostvarivanje prava punopravnog parlamentarnog zastupstva u nastupajućem razdoblju.
U svojim prvim izjavama predsjednik Odbora za narodnosti Slovak Ján Fuzik, ujedno i predsjednik Slovačke državne samouprave,ocjenjuje funkcijunarodnosnih glasnogovornika važnom ustanovom i novim oblikom u zastupanju interesa narodnosti. Spomenimo kako Odbor za narodnosti čini 13 glasnogovornika, od kojih su osmero predsjednici državnih samouprava.Odbor će, po Fuziku, poticati preinaku zakona o narodnostima. Među inima će raspravljati o iskustvima parlamentarnih izbora s gledišta narodnosti i želi dati konkretan prijedlog za preinaku. I onda između ostaloga spomenuto je kako bi trebalo suziti mogućnost postavljanja liste raznih organizacija, tj. bolje ih pročistiti, naime novi zakon o narodnostima ne stavlja pod uvjet djelovanje organizacije najmanje tri godine prilikom postavljanja kandidata. Odbor će redovito usuglašavati sa zamjenikom ombudsmana i s Ministarstvom ljudskih resursa, a istaknuta tema bit će i proračun za iduću godinu.
Tako ministar Balog izjavljuje kako narodnosno pitanje nije stručnopolitičko pitanje, nego stvar Vlade. Odbor za narodnosti može raspravljati po svim pravnim aktima koji dotiču svakodnevni život narodnosti i tako utjecati na oblikovanje njihove budućnosti. Odbor može imati i važnu ulogu pri donošenju zakonskih akata jer može potaknuti prijedloge zakona kao bilo koji drugi parlamentarni odbor. Po Zakonu o radu parlamenta, Odbor za narodnosti jest tijelo koje glede narodnosnih interesa, prava može davati prijedloge, mišljenja i nadzirati Vladin rad. Tako se i hrvatska narodnost u Mađarskoj može uključiti u pripremu svih zakonskih akata koji se dotiču narodnosnih pitanja. Za to je potrebno unutar hrvatske zajednice iznaći načine rada i suradnje koji će rezultirati korišću za Hrvate u Mađarskoj u nastupajuće četiri parlamentarne godine.
Branka Pavić Blažetin
Već mjesec i po dana je prošlo otkada su narodnosni glasnogovornici prisegnuli u Mađarskom parlamentu i primili glasnogovorničke mandate. Otada ih je primio premijer Orbán, predsjednik Áder, poslušali su ministra ljudskih resursa Zoltána Baloga, a primio ih je i zamjenik premijera Zsolt Semjén. Utemeljen je i parlamentarni Odbor za narodnosti (Magyarországi nemzetiségek bizottsága) čijeg je predsjednika i dopredsjednika izglasovao parlament na prijedlog predsjednika parlamenta, temeljem prijedloga narodnosnih glasnogovornika. Odbor je započeo svoj rad. Narodnosni glasnogovornici upoznaju se sa svojim pravima i mogućnostima, s financijskim okvirima djelovanja svojeg ureda i osoblja u njemu. Saznajemo kako će hrvatski narodnosni glasnogovornik imati svoj ured, uz onaj u Budimpešti, gdje ga imaju i svi ostali parlamentarni zastupnici, s pratećom infrastrukturom i u Pečuhu. Troškove ureda snosi parlament, a osoblje, tajnica i savjetnici, mogu se angažirati u visini primanja parlamentarnog zastupnika (glasnogovornika) 748 tisuća forinti mjesečno. I sada kako dalje? Kome će i kako, u kojoj bazi oni referirati o svome radu u Mađarskom parlamentu, kako će i na koji način formirati svoj ured? Imaju li pravo ako i neformalnog utjecaja i uputa o tome sastavljači parlamentarnih državnih narodnosnih lista, skupštine državnih narodnosnih samouprava, ili?! Narodnosti nemaju parlamentarnog zastupnika u najvišem zakonodavnom tijelu Mađarske, ali imaju sve, njih 13 zakonom navedenih, parlamentarnoga glasnogovornika, bez prava glasa, koji može itekako zastupati interese svoje narodnosti, može dati mišljenje u svezi s pitanjima koja se odnose na život Hrvata u Mađarskoj. Koja su to pitanja od osobite važnosti? Političkog. Prvo je i najvažnije ostvarivanje prava punopravnog parlamentarnog zastupstva u nastupajućem razdoblju.
U svojim prvim izjavama predsjednik Odbora za narodnosti Slovak Ján Fuzik, ujedno i predsjednik Slovačke državne samouprave,ocjenjuje funkcijunarodnosnih glasnogovornika važnom ustanovom i novim oblikom u zastupanju interesa narodnosti. Spomenimo kako Odbor za narodnosti čini 13 glasnogovornika, od kojih su osmero predsjednici državnih samouprava.Odbor će, po Fuziku, poticati preinaku zakona o narodnostima. Među inima će raspravljati o iskustvima parlamentarnih izbora s gledišta narodnosti i želi dati konkretan prijedlog za preinaku. I onda između ostaloga spomenuto je kako bi trebalo suziti mogućnost postavljanja liste raznih organizacija, tj. bolje ih pročistiti, naime novi zakon o narodnostima ne stavlja pod uvjet djelovanje organizacije najmanje tri godine prilikom postavljanja kandidata. Odbor će redovito usuglašavati sa zamjenikom ombudsmana i s Ministarstvom ljudskih resursa, a istaknuta tema bit će i proračun za iduću godinu.
Tako ministar Balog izjavljuje kako narodnosno pitanje nije stručnopolitičko pitanje, nego stvar Vlade. Odbor za narodnosti može raspravljati po svim pravnim aktima koji dotiču svakodnevni život narodnosti i tako utjecati na oblikovanje njihove budućnosti. Odbor može imati i važnu ulogu pri donošenju zakonskih akata jer može potaknuti prijedloge zakona kao bilo koji drugi parlamentarni odbor. Po Zakonu o radu parlamenta, Odbor za narodnosti jest tijelo koje glede narodnosnih interesa, prava može davati prijedloge, mišljenja i nadzirati Vladin rad. Tako se i hrvatska narodnost u Mađarskoj može uključiti u pripremu svih zakonskih akata koji se dotiču narodnosnih pitanja. Za to je potrebno unutar hrvatske zajednice iznaći načine rada i suradnje koji će rezultirati korišću za Hrvate u Mađarskoj u nastupajuće četiri parlamentarne godine.
Branka Pavić Blažetin
You May Like
