Naša matična domovina, Republika Hrvatska nalazi se pred parlamentarnim izborima, izborima za zastupnike u Hrvatski sabor koji će biti održani 8. studenoga. Hrvatski državljani moći će ostvariti pravo glasa i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, tako i na veleposlanstvu u Budimpešti i na generalnom konzulatu u Pečuhu. U Mađarskoj, po našim saznanjima, oko tisuću mađarskih građana ima hrvatsko državljanstvo, od čega, po našim saznanjima, na nekoliko posljednjih izbora njih pedesetak izašlo je na birališta. Zaista zanemariva «politička» brojka.
Na izborima 8. studenoga birači će prvi put imati mogućnost glasovati na tzv. otvorenim listama za izbor zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor. Birač ima pravo odabrati listu i/ili svoj glas dati jednom kandidatu/kandidatkinji unutar liste koju je odabrao.
Preferencijalni sustav glasovanja nudi mogućnosti glasovanja za određenu listu pravom zaokruživanja određenog kandidata s liste, a poredak kandidata na listi određuje postavljač liste.
Ovaj preferencijalni sustav glasovanja trebao bi biti svojevrsno jamstvo ostvarivanja volje svakoga birača prilikom glasovanja na listu i jamstvo izbora najboljih kandidata po mišljenju biračkoga tijela, a ne stranke. Izborni zakon koji to omogućuje i na parlamentarnim izborima, stupio je na snagu početkom 2015. godine.
Pobornik sam preferencijalnoga glasa u svjetlu izbora za hrvatske narodnosne zastupnike u Mađarskoj, i na mjesnim i narodnosnim izborima, te posebice na parlamentarnim izborima gdje hrvatski birači mogu birati zastupnika Hrvata (ili glasnogovornika) u Mađarski parlament.
Preferencijalnim glasom postoji nada da bi se smanjila ravnodušnost birača i povećala politička aktivnost jer se biračima nudi nada da na izborima imaju priliku odabrati kandidate s konkretnim imenom i prezimenom, kojega smatraju najboljim, najsposobnijim, najmjerodavnijim i najvjerodostojnijim. Naime, uz određenu listu mogu zaokružiti i jednog kandidata na toj listi. Ovakvim načinom izabrani kandidati imat će i znatno veću odgovornost prema samim biračima nego što je to do sada bilo. Ovaj model nije stran u Hrvatskoj, on se već dva puta primjenjivao i na izborima za Europski parlament. Sada, prvi put, i na parlamentarnim izborima. Ovaj model glasovanja primjenjuje se u brojnim državama.
Kažu ovih dana kako bi ključnu ulogu u sastavljanju buduće vlade Republike Hrvatske, zbog tijesnih rezultata koje predviđaju analitičari, moglo imati osam manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru (s punim pravom glasa), tri srpska i pet ostalih koji se biraju u XII. izbornoj jedinici. I oni se biraju s lista s mogućnošću davanja preferencijalnoga glasa.
Branka Pavić Blažetin
