Ponedjeljak je. Na redu je pisanje ovotjedne uredničke kolumne. Najbolje je ako ste pozitivni i zažmirite nad pojedinim odsječcima društvene i ine stvarnosti koja nas okružuje. Tjedniku Hrvata u Mađarskoj, polazeći od njegove «misije» i zadatka posla, u središtu su zanimanja Hrvati u Mađarskoj i njihova politička, društvena, kulturna te životna zbilja.
Ljeto je. Vrijeme je kampova. Raznoraznih. Školskih, tamburaških, jezičnih, za učitelje i profesore, u organizacijama udruga, samouprava, državnih ustanova... Na mjesnoj, regionalnoj i državnoj razini. Tuzemnih i inozemnih. Ako tek nasumce pogledam izvješća i podatke o onima za koje je naše uredništvo znalo, u proteklih nepunih mjesec dana u kampovima sudjelovalo je preko 500 osoba, što djece što odraslih. Govorim o kampovima koji su financirani iz novca i proračuna, namijenjenim potrebama i programima Hrvata u Mađarskoj, u kojima su dio troškova snosili njihovi polaznici. Očito je kako se osjeća potreba kod djece osnovnoškolske dobi za ispunjavanjem sadržajima dugog i toplog ljeta. I kod njihovih roditelja. Nekima su upravo spomenuti kampovi jedina prilika bezbrižnog ljetovanja. Ovdje ću podrobnije spomenuti ljetnu školu Matice hrvatske Ogranak Pečuh, ostvaren uz potporu i organizaciju partnera iz Hrvatske.
U Ljetnoj školi hrvatskoga jezika i kulture «Faust Vrančić» boravilo je 18 gimnazijalaca iz Pečuha i deset iz Vinkovaca. Sa svojim pratiteljima od nedjelje do subote. Školu su organizirali: Matica iseljenika – Podružnica Vukovar, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Ogranak Matice hrvatske u Pečuhu; pokrovitelji su: Đakovačko-osječka nadbiskupija, Šibenska biskupija i Vukovarsko-srijemska županija, Hrvatska samouprava grada Pečuha, Hrvatska samouprava sela Katolja, a sponzori su bili Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, i Vinarija Kovács-Harmat, a suorganizatori škole jesu Udruga Otok i Memorijalni centar «Faust Vrančić» s otoka Prvića i Turistička zajednica grada Vodica. Djeca su trebala platiti svoj simbolični udio u vrijednosti od 10 tisuća forinti.
Spomenimo i don Božu. Poticaj za održavanje jedne ovakve ljetne škole na Prviću dao je domaći župnik don Božo Škember, koji je polaznicima i predavačima bio domaćin i pružio im gostoprimstvo i osigurao im smještaj, prehranu i prostor za nastavu u samostanu Gospe od Milosti u Prvić Luci.
Kako kaže Stjepan Blažetin, predsjednik Matice hrvatske Ogranak Pečuh, program škole obuhvatio je 42 nastavna sata ostvarena kroz predavanja i radionice, i to predavanja iz područja hrvatske književnosti te radionicu kreativnog pisanja, jezične radionice, dramsko-lutkarsku radionicu, radionicu Glagoljsko pismo.
Polaznici su se upoznali s poviješću i kulturnom baštinom otoka Prvića, družili se s poznatom književnicom Julijanom Matanović, sudjelovali projekcijama obrazovnih i dokumentarnih filmova, a uza stručno vodstvo upoznali Šibenik, otoke Prvić i Tijat.
«Cilj je bio da polaznici, gimnazijalci iz Pečuha i Vinkovaca, unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, književnosti i kulture – istaknula je voditeljica škole prof. dr. sc. Ružica Pšihistal s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Branka Pavić Blažetin
