U Sarajevu su se prošle subote pod pokroviteljstvom Europske Unije priređivale svečanosti kojima se obilježavao i spominjao povod izbijanja Prvoga svjetskog rata. Prije sto godina na praznik srpskoga naroda Vidovdan, koji se slavi kao sjećanje na poraz od Turaka na Kosovskom polju 1389. godine, dvadesetogodišnji mladić Gavrilo Princip. Član organizacije Mlada Bosna, hicima iz pištolja usmrtio je austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, dok je istoga dana car Franjo Josip II. iz Beča krenuo u toplice.
Mjesec dana poslije (28. srpnja 1914) Austro-Ugarska uputila je ultimatum Srbiji i započeo je svjetski rat (trajao je do 11. listopada 1918. godine) koji je europski kontinent zavio u crno i odnio po nekim procjenama preko deset milijuna žrtava, prouzročio dvadeset milijuna ranjenih, tri milijuna ratnih udovica i šest milijuna siročadi, milijune ranjenih i osakaćenih, gladnih, a nakon svega španjolska gripa, učetverostručivši broj mrtvih, harala je starim kontinentom te dovršila krvavu ratnu priču. Mirovnim ugovorima i novim granicama, raspadom Austro-Ugarske Monarhije, Njemačkog, Ruskog i Osmanskog Carstva, te teškim gospodarskim stanjem dane su plodne mladice izbijanja još krvavijega svjetskog sukoba svega dvadesetak godina poslije. Razlike povijesno-političke i gledišta krivca i žrtve ni danas nisu prevladane, pokazale su to i svečanosti, otkrivanja spomenika i reljefa na bosanskim prostorima prošle subote.
«Europa je bila golema grobnica. Naslijeđe Velikog rata bilo je pogubnije za moral ljudi nego za gospodarstvo», kaže francuski povjesničar Jean-Yves Le Naour. Brojni povjesničari i publicisti iz Europe i svijeta na sarajevskim konferencijama u lipnju iznosili su viđenje zbivanja od 28. lipnja 1914. godine. Različita tumačenja, piše Frankfurter Allgemeine,iz kojih su se groteskno izlegle dvije usporedne svečanosti kao simboli dviju usporednih povijesti. U subotu su manifestacije u Sarajevu protekle bez važnih gostiju, ali i bez susjeda iz Srbije – oni su se sjećali u Andrićgradu, pred spomenikom Principu.
A sto godina poslije «Velikog rata», stara je dama Europa, «Europa bez granica», u težnji postizanja političkog, geografskog i monetarnog jedinstva pod imenom Europska Unija koja okuplja 28 europskih zemalja. Granica je ostala i nadalje negdje na središtu Balkana... Preko granice teže i oni koji su zasada s druge strane.
Branka Pavić Blažetin
