Parlamentarni glasnogovornik Nijemaca u Mađarskoj Imre Ritter, prema §. 124.(2), točki 4. odluke Parlamenta broj 10/2014.(24.II.) o organizaciji i radu Parlamenta, sukladno §-u 29., točki 4. Zakona XXXVI. o Parlamentu iz 2012. godine, postavio je pitanje premijeru Viktoru Orbánu po Predmetu: Narodnosno pitanje, Mađarska nikada nije bila multikulturalno društvo?
Ritterovo pitanje u našem prijevodu: "Gospodine Premijeru, u govorima održanima 19. svibnja 2015. godine u Strasbourgu, odnosno na tiskovnim konferencijama prije i poslije izrečeno je nekoliko rečenica ili dijelova rečenica, odnosno u pisanim i elekroničkim medijima objavljena izvješća izazvali su zabrinutost u krugu narodnosti u Mađarskoj.
Takve su bile «jer mi nikada nismo bili multikulturalno društvo...», «Mi smatramo vrijednošću da Mađarska, s prilično homogenom kulturom, načinom razmišljanja, civilizacijskim običajima pokazuje prilično homogenu sliku. Prema našem mišljenju to je jedna vrijednost, što i ne želimo žrtvovati.» «Želimo Mađarsku očuvati kao mađarsku državu."
Umalo 10 posto pučanstva Mađarske još i danas čine narodnosti. Prema izjavi koju je objavila Mađarska akademija znanosti i umjetnosti: Mađarska je dio Srednje Europe, koju ništa bolje ne obilježava nego nazočnost narodnosti koje su dobro organizirane i privržene svojoj kulturnoj samobitnosti. Povrh toga kulturna šarolikost vrijednost je koja uživa državnu zaštićenost, ne samo po danas važećemu mađarskom zakonu o pravima narodnosti nego i po više raznih međunarodnih ugovora. Onaj tko to poriče, poriče pripadnost narodnosti političkoj zajednici, i njihovu svijest o važnosti toga, te priznanje narodnosnih zajednica.
Žalosno je obilježje proteklog 20. stoljeća bilo nasilna mađarizacija koja nije birala sredstva. Samo da ukažem na nasilno prognanih 200 000 Nijemaca u Mađarskoj, čija će 70. obljetnica biti obilježena iduće godine. Posljednjih godina u svezi s narodnostima bilo je promjena u Mađarskoj politici koje su ulijevale nadu, radosno smo slušali Gospodina Premijera kada je zajedničku konferenciju za novinstvo održanu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel otvorio ovim riječima:
Mađarski narod ne samo poštuje nego i simpatizira Nijemce, u čemu golemu ulogu imaju Nijemci u Mađarskoj, koji su sebi izborili veliko poštovanje, a njihov predstavnik bio je član današnjeg izaslanstva.»
Vjerujemo da je mađarska politika jednom i zauvijek prekinula s nasilnom mađarizacijom. Načisto sam s time da rečenice i polurečenice istrgnute iz konteksta često daju mogućnost za krive zaključke. Zato molim Gospodina Premijera da u svom odgovoru izloži navedene rečenice, svoj stav u svezi s multikulturalizmom, s homogenim i mađarskim društvom."
Na pitanje Imrea Rittera, 15. lipnja 2015., umjesto premijera, odgovorio je državni tajnik Bence Rétvári:
Donekle ste i sami dali početak odgovora na postavljeno pitanje. Počeli ste s time, ako rečenice gledamo u kontekstu. I doista, moraju se razlikovati izrazi mnogonacionalna i multikulturalna. Da u Mađarskoj i danas živi mnogo narodnosti, to se vidi i ovdje u Parlamentu, jer sukladno Temeljnom zakonu (Ustavu) od 2014. godine mogu imati i svoje glasnogovornike ovdje u Parlamentu. Kako piše i u Temeljnom zakonu, narodnosti koje žive među nama, organski su dijelovi mađarske nacije, i državotvorni su čimbenici. Nasuprot tome izraz multikulturalizam služi kao susretište ljudi pristiglih iz različitih civilizacija. Tako ga rabe u Zapadnoj Europi, tako ga i mi rabimo u Srednjoj Europi, onda je, naravno, posrijedi potpuno drukčija situacija. Nije posrijedi pitanje suživota, dobrih odnosa uspostavljenih kroz pet stoljeća, nego potpuno drukčijih, suprotstavljaju se ljudi muslimanskih, udaljenih država i europskih društava zasnovanih na kršćanstvu, većinom više zapadnoeuropskih država. Evo, navodim onda riječi gospodina Premijera od 3. lipnja: „Mađarska ima mnogonacionalno korijenje i kulturnu pozadinu, ali to nije multikulturalizam. Multikulturalizam je suživot ljudi različitih civilizacijskih pozadina, islama, azijskih vjera i kršćanstva.” Preambula Temeljnog zakona izriče, što je prije podosta godina prihvatila koalicija FIDESZ-KDNP: Iskazujemo da su narodnosti koje s nama žive dijelovi mađarske političke zajednice, i državotvorni čimbenici. Tako dakle i sve narodnosti koje su zastupljene ovdje u Parlamentu na razini glasnogovornika, također su organski dijelovi mađarske nacije, tako smo prihvatili u prosincu 2011. godine Zakon o pravima narodnosti, 19. siječnja pak s jednom drugom odlukom taj smo dan proglasili spomendanom deportiranja Nijemaca u Mađarskoj, a jednako tako važnom odlukom, glasnogovornicima narodnosti osigurali smo mjesta u Parlamentu. Ne govoreći o tome da smo podupiranje narodnosnog područja 2015. godine povisili s 51,4 posto.
Branka Pavić Blažetin
