Page 110 - Kalendar_2020

„Katedrala“ pomurskih Hrvata Presvetog Srca Isusova

Pomurski Hrvati tijekom povije-
snih zbivanja, ratova pa i nakon
toga nisu imali nimalo lagan život.
U teškim vremenima snagu im je
dala vjera, da krenu ponovno ispo-
četka i sagrade svoj život. Serda-
helci su i danas u najvećem dijelu
katoličke vjere i ta tradicija prelazi
i na mlađe naraštaje. Prema nekim
spisima i istraživanjima u Serda-
helu blizu tzv. „Stiske“ nalazilo se
selo Sveti Mihajlo (Szentmihály) i
na tome je mjestu stajala crkva
(blizu današnjega groblja) na vrhu
brdašca, koja je bila posvećena sve-
tom Mihajlu. To mjesto Szent-
mihály u XIII. stoljeću bilo je važ-
no vjersko sjedište, župi su
pripadali i mlinarački vjernici. Za
vrijeme turskih razaranja 1578. g.
selo i crkva sravnjeni su sa ze-
mljom i Serdahelci od toga vreme-
na nisu imali pravu crkvu više od
400 godina. Pošto su Turci protje-
rani s tih područja, 1690. g. opet se
naseljavaju ljudi, tada su Serdahel i
Mlinarci priključeni Sumarton-
skoj župi, naime tamošnja je crkva
Crkva Presvetog Srca Isusova u Serdahelu ostala u boljem stanju i bila obnov-
ljena. U tim su se godinama dose-
ljavali i Hrvati s druge strane Mure i Drave. Pomurska hrvatska naselja, tako i
Serdahel sa župom u Sumartonu, sve do 1777. g. pripadala su Zagrebačkoj bisku-
piji, zatim je Marija Terezija utemeljila Sambotelsku biskupiju i Sumartonska
župa s podružnicama Serdahelom, Mlinarcima, Petribom i Pustarom priključe-
na je njoj. Prema izvorima, u tim je mjestima živjelo isključivo hrvatsko stanov-
ništvo. U Serdahelu 1823. g sagrađena je kapelica posvećena Svetom Trojstvu, u
njoj su se povremeno održavale mise. Godine 1930., prema odluci Sambotelske
biskupije, Serdahel i Mlinarci su se odvojili od Sumartonske župe. Tada su na
mjestu stare škole (nalazi se u sadašnjemu župnom dvoru) odvojili razrede za
održavanje mise, a škola se preselila u Fedakovu kuriju, pomoćna je crkva posve-
ćena Svetom Trojstvu. Već tada se raspravljalo o izgradnji nove crkve, ali se nisu
mogli dogovoriti oko mjesta. Prvi je svećenik bio István Kukorac, koji je razumio
i hrvatski. Tada je u Serdahelu bilo 1727 katolika. Hrvatski su vjernici hodočasti-

110 2020 HRVATSKI KALENDAR