Page 61 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:51 Page 59

Ana Katarina Frankopan-Zrinski

„Od nje veću nije rodila hrvatska majka”
– piše Juraj Tomljenović

Hrvatska povijest bilježi nekoliko žena koje su davale velik doprinos hrvatskom
narodu, radile ravnopravno zajedno sa svojim muževima. Takva je bila i Ana
Katarina Frankopan-Zrinski koja je bila žena ispred svojega vremena. Suvremenici
opisuju Katarinu Zrinsku kao odlučnu i prodornu ženu, bila je po prirodi pronicava
i oštroumna, jake volje, samosvjesna i odrješita, rodoljubiva, a po Petrovu istaknu-
tom položaju moćna i častohlepna. Katarina je bila i veoma poštovana žena.

Život Ane Katarine Frankopan-Zrinski, kao posljednje gospodarice čakovečkog dvora
Zrinskih, poseban je, ako se sjetimo položaja žena u ono doba kada su žene uglavnom
živjele u sjeni svojih muževa. Ona kao supruga Petra Zrinskog dobila je posebnu ulogu u
tadašnjemu hrvatskom političkom i kulturnom životu. Vjerojatno zbog toga je imala vrlo
tragičan život, izgubila je cijelu svoju obitelj.
Ivan Kukuljević Sakcinski, književnik i povjesničar, 1868. g. prvi piše o životu Katarine
Frankopan-Zrinski, 195 godina nakon njezine smrti. Nažalost, o njoj nije ostao nijedan
grafički prikaz, crtež ili ulje na platnu. Mózes Gaál u knjizi o Jeleni Zrinskoj piše da je Ana
Katarina Zrinski bila lijepa žena, odlučna s jakom voljom. Rođena je 1625. u Bosiljevu.
Njezin je otac bio Vuk II. Krištof Frankopan (1589. – 1652.), a majka Uršula Inkofer, brat joj
je bio Fran Krsto Frankopan. Otac je bio slavan po svojim uspješnim borbama protiv
Turaka. Katarina je u očevoj kući dobila temeljito obrazovanje. Govorila je pet jezika: nje-
mački, hrvatski, mađarski, latinski i talijanski. Katarina se udala vrlo mlada, sa svega 16
godina, za 20-godišnjega Petra Zrinskog, za brata Nikole Zrinskog čakovečkog. Još goto-
vo kao dijete morala je na sebe uzeti odgovornost žene poznatog čovjeka političkih i dru-
štvenih zbivanja. Katarina je u svemu stajala uza muža. Njihovo je vjenčanje bilo 27. listo-
pada 1641. u karlovačkoj franjevačkoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a veliki pir slavio se
u Ozlju. Prema zapisu povjesničara Radoslava Lopašića: „Bili su to najljepši svatovi što ih je
Karlovac ikada vidio. Nakon vjenčanja Katarina s Petrom živi u Ozlju, u gradu, a Nikola
Zrinski sa svojom obitelji istodobno živi u Čakovcu. U dnevniku Katarinina oca piše da su
Katarina i Petar više puta posjetili Nikolu. Nakon smrti Nikole Zrinskog u Kuršancu 1664.
godine, Katarina i Petar su se preselili u Čakovec. O Nikolinoj smrti u svome dnevniku pisa-
la je i Katarina, prema kojem ga je vepar smrtno ozlijedio. Oko smrti Nikole Zrinskog
povjesničari se još uvijek ne slažu. Katarina i Petar imali su četvero djece: Jelenu, Ivana
Antuna, Juditu i Zoru Veroniku. Jelena, najstarija, udala se 1666. g. za uglednog ugarskog
velikaša Franju Rákóczyja I. Judita je stupila u samostan, a brat Ivan Antun nalazio se na
studiju vojnih i humanističkih znanosti, ali je interniran kada su mu oca i ujaka uhitili.
Najmlađa Veronika postala je redovnicom. Ana Katarina bila je izuzetna žena, uz kršćanski
odgoj svoje djece, surađivala i u političkim poslovima svoga supruga, bana Petra
Zrinskog. Katarina je putovala u Beč, željela je iskoristiti svoje tamošnje veze u svezi s ubla-

2017 Hrvatski kalendar 59