Page 57 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:51 Page 55

Ivković, tadašnji intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, i njegovi glumci.
Kraljevo je bio presudan korak na putu k samostalnomu hrvatskom kazalištu u Mađarskoj.
Pokazala se potreba za kaza lištem na koju se moglo pozivati kod nadležnih financijera.
Godine 1992. osnovan je Hrvatski odjel unutar Maloga kazališta, kako bi i službeno 8. svib-
nja 1992. u budimpeštanskom Várszínházu, iz vedbom Brešanova Ham leta u selu Mrduša
Donja, u režiji Lászlóa Bagossyja, proglašeno postojanje spomenutog Odjela Maloga ka -
zališta uz potporu gra da i nadležnog minis tarstva. Odjel je dobio tri milijuna forinta. Stvo -
reni su uvjeti i jamstva za dobivanje godišnje financijske potpore nadležnog ministarstva.
Odredili su se planovi i okviri djelovanja. Dvije predstave komornog tipa, jedna za odrasle,
jedna za djecu, i jedna veća, zahtjevnija predstava kojom bi se pokušalo profilirati tzv.
„kompleksno kazalište” te ostvarivanje uloge „putujućeg kazališta“.
Antuna Vidakovića na čelu kazališta naslijedio je njegov sin Slaven Vidaković koji kaže:
„Uspostava stalnog ansambla u trenutnoj gospodarskoj situaciji skoro je nemoguća.
Stoga ostajemo pri dosadašnjoj praksi: glumce angažiramo za pojedine uloge i zadaće.“
Hrvatsko kazalište danas djeluje kao neprofitno poduzeće, utemeljeno odlukom
Skupštine grada Pečuha.
Pečuško Hrvatsko kazalište počelo je s gradnjom novih prostora 2014. godine. Naime,
za projekt „Obnova i proširenje pečuškoga Hrvatskog kazališta”, vrijedan 560 milijuna
forinti, temeljni je kamen postavljen 2. travnja 2014. godine. Tadašnji su govornici u svom
obraćanju naglasili da je to ulaganje u jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan granica
Republike Hrvatske i primjer brige grada Pečuha za kulturne potrebe narodnosti u gradu,
u ovome slučaju Hrvata u Pečuhu i Hrvata u Mađarskoj. Dogradnja, nova i veća kazališna
dvorana, ljetna pozornica, dvorište, skladišta, suvremena tehnička opremljenost tek su
naznake budućega zdanja. Ili u brojkama: 1200 m2, 15 parkirnih mjesta za bicikle, 108
sjedećih mjesta u kazališnoj dvorani, ulaz za invalide (pristupna rampa), pet gostinskih
soba, 120 sjedećih mjesta na otvorenoj pozornici, dva ulična izlaza-ulaza, jedan na Ulicu
Anna na broju 17, a drugi na Ulicu Szent Mór. Od gradskih otaca, 2014. godine, čuli smo
da je to najveće pečuško kazališno ulaganje u posljednja dva desetljeća. Ulaganju je
prethodila i kupnja terena koji se graniči s terenom na broju 17. Naime, sredstva za tu
namjenu grad Zagreb dao je Pečuhu 2006. godine, tada u vrijednosti od 40-ak milijuna
forinta, te je 2007. godine nekretnina i kupljena. Započeti radovi nisu napredovali prema
utvrđenim rokovima. Izvođač radova u proljeće 2015. otkazao je pečuškoj samoupravi.
Pokazalo se da svota od 560 milijuna forinta nije dovoljna da se završi projekt pečuškoga
Hrvatskog kazališta, što su pokazale i opetovane javne nabave. Državni tajnik Ministarstva
ljudskih resursa zadužen za vjerske, društvene i narodnosne veze Miklós Soltész i parla-
mentarni zastupnik Péter Csizi u Csizijevu pečuškom uredu 16. rujna 2016. godine sazvali
su konferenciju za tisak, gdje su najavili završetak radova na obnovi i izgradnji pečuškoga
Hrvatskog kazališta za ljeto 2017. godine.
Jedno je sigurno: kazalište je život, a život je kazalište, svakoga dana podložno
promjenama i novim načinima iskazivanja toga ili već viđenoga, ali uvijek na novi način.
Poželimo svi skupa Hrvatskom kazalištu u nastupajućim godinama da nas ponovno i
ponovno iznenađuje svojom živahnošću, snagom prilagodbe te načinom iskazivanja
hrvatske materinske riječi u Mađarskoj koja je zalog opstanka nas i naše manjine, zalog
opstanka Hrvata u Mađarskoj.
Branka Pavić Blažetin

2017 Hrvatski kalendar 55