Page 78 - Iz_dubine

Iz dubine_Iz dubine.qxd 2017.09.21. 16:22 Page 76

bila je u tim nezaboravnim danima stjecište napredne juž nos -
la venske omladine.
Odrasla u dubokoj privrženosti maternjoj riječi i našoj kul-
turnoj baštini, ona je svjesno izgrađivala svoj jezični izraz i
već kao mlada djevojka posjedovala mogućnosti za
iskazivanje najtananijih osjećanja i najdubljih misli.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

To plodno stvaralačko razdoblje, međutim, nenadano su
pre kinuli dramatični događaji, koji su mnogim našim prvo -
bor cima nanijeli tešku nepravdu i poniženja. Roza je ostala
bez svojih najbližih i najdražih suboraca: sestre Marije i
drugarice učiteljice Danice. Utjehu za njihovim nestankom i
za samoću našla je u poeziji – stihovima koje je pisala za sebe
bodrila je svoje drugove da ustrajaju i sačuvaju svoju vjeru u
teškim danima bezakonja.

Jelica Vidović
(Narodne novine, 1980. br. 45.)

Književne tradicije kod Hrvata u Mađarskoj bile su
najznačajnije u „Gradišću” i u Bačkoj. Stvaralački rad u knji -
žev nos ti nije iščezao ni u najtežim vremenima ugnjetavanja
iz me đu dva svetska rata. Zato nije za čuđenje, da su se, posle
oslobođenja, značajnija ostvarenja u književnosti pojavila
kod Hrvata-Bunjevaca. Prvi vesnik ovog stvaralaštva bila je
pesma Roze Vidaković Poput svijeće, u božićnom broju Na -
ših novina 1946. godine, da bi je sledila druga pod naslovom
Snijeg u februaru 1948. godine. (...)

76