Page 65 - Grobja_i_grobovi

starina, Antunovića, točnije na njegovu knjigu: Razprava o podunavskih i
84
potisanskih Bunjevcih i Šokcih, Nikola Tordinac citira slijedeće:” A kada
su Turci skučili 1463. Bosnu pod svoju vladu, mnogi plemići, koji se ne
htejdoše iznevjeriti kršćanstvu, pobjegav sa svojimi podanici, nastaniše su
u Slavoniji, Baranji itd” te dodaje da su se ti ljudi nastanili u Pečuhu, Salanti,
85
Nijemetu, Kozaru i drugim bošnjačkim naseljima u baranjskoj županiji.
O idućim stoljećima nemamo nikakvih relevantnih podataka. Nekadaš-
nje slavensko stanovništvo potpuno se integriralo, asimiliralo s mađarskim
pučanstvom. Prvi su poznati stanovnici u turskim poreznim popisima:
Bercik Lukács, Gutan Mihály, Arató Lőrinc, Borbás Márton, Bercik Ferenc,
Kozma István, Szori Dénes, Borbas Mihály, Szőke Mihály, Poka István,
Zsoldos Ferenc, Cerkuti Benedek, Csoka János, Gubacs Kelemen, Kozma
Ferenc, László Ferenc i Szondi György, ukupno 17 duša.
Poslije istjerivanja Turaka zatekli su otprilike 80 motika vinograda, 4 kuće,
16 stanovnika i 40 jutara oranice. Kao porez su turskom gospodaru plaćali
8 forinti, 4 vreće uroda i jednu forintu, jednu mjeru masla. Za vrijeme Isu-
sovog rođenja jednog pijetla, osim toga desetinu i tlaku. Posljednji turski
zemljoposjednik se zvao Aga Nazar.
Početkom 18. stoljeća selo ima nekoliko srpskih stanovnika čije naselja-
vanje pečuška biskupija nije smatrala poželjnim, pa su se odselili u nepo-
znato mjesto. Po popisu iz 1696. broj gruntova je 4 1/8, ima 11 obitelji s 10
muške i 5 ženske djece. Broj stoke je 6 konja, 8 volova, 14 ovaca, 23 svinje i
14 košnica pčela. Posijanih oranica imaju 22 1/8 jutara, neobrađene površi-
ne ima 100 jutara i vinograda 45 motika. Broj kmetova je ukupno 8, želira
nema. Birov je Mijo Horvat, dva eškuta su Stipan Korok i Stipan Borbaš,
ostali kmetovi su Marko Ivanović, Grgo Breko, Matija Horvat, Abraham
Mikolić i Đuro Varga. Imaju 15 kila sjemena za posijati oranice, a zemljo-
posjednik je pečuška biskupija. Za vrijeme Rakoczijeve bune selo je potpu-
no uništeno.

84 Nikola Tordinac, Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijetke iz Pečuha i okolice-
Seoske bajke i bajalice-crtice, Izdanje grada Đakova i Hrvatske samouprave u Pečuhu, Croa-
tica, Đakovo-Pečuh, 2010, str. 18.
85 Hrvatski subetniciteti, Bošnjaci i Šokci bježeći ispred Turaka iz Bosne nisu se naselili
samo u ta naselja nego i u druga „šokačka” naselja tako i u Šaroš i u neka druga mjesta u
Baranji i Bačkoj.
63